Ante Čuvalo: Komunistički totalitarizam na djelu – Hercegovačka hrvatska sela u poraću (1945. – 1952.)

Hrvatsko kulturno društvo Napredak,

Podružnica Ljubuški u suradnji s Općinom Ljubuški

poziva Vas na

predstavljanje knjiga autora

Ante Čuvala

_________________

·        Komunistički totalitarizam na djelu – Hercegovačka hrvatska sela u poraću (1945. – 1952.)

·        Croatian Martyrs for the Faith (Hrvatski mučenici za vjeru)

        ___________________________________________

Knjige će uz autora predstaviti:

dr. Ivo Lučić /Hrvatski institut za povijest Zagreb; Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru/

dr. Ivica Šarac /Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru/

Boris Brkić, prof. /OŠ Ivane Brlić Mažuranić, Ljubuški/

fra Mića Stojić /voditelj Vicepostulature postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“/

                                      

U glazbenom dijelu programa nastupit će učenici Glazbene škole Ljubuški.

                   _____________________________________

Ljubuški - Gradska  vijećnica  

utorak, 2. listopada 2018. u 19 sati

    Radujemo se Vašem dolasku!  

Europski dan jezika u Hrvatskoj matici iseljenika

Ljetopis je promotor jezikā panonskoga prostora

Hajszanov rad od izuzetne je važnosti, ne samo za kulturološku povijest hrvatske manjine, poglavito na prostoru današnje Austrije, Mađarske, Slovačke i Češke, već i domovinskim filolozima i povjesničarima

Na inicijativu Vijeća Europe Europski se dan jezika obilježava od 2001. svake godine 26. rujna. Budući je među 24 službena jezika EU i hrvatski, razvidno je kako je raditi na očuvanju europske jezične baštine nemoguće bez svijesti o važnosti vlastita jezika.

Tim povodom Matica je 26. rujna predstavila Panonski ljetopis 2018. o kojem su, uz ravnatelja HMI-ja prof. Miju Marića, govorili  povjesničar dr. sc. Željko Holjevac, kroatologinja dr. sc. Sanja Vulić, geograf dr. sc. Tomislav Jelić i urednik, povjesničar i filolog dr. sc. Robert Hajszan. Predstavljanje je, znalački i emotivno, vodila Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo Matice. Predstavljeni, ovogodišnji Panonski ljetopis na 544 stranice čitateljima podastire tekstove na hrvatskome, gradišćanskohrvatskome, njemačkome, mađarskome i slovenskom jeziku.

Kao izaslanica predsjednika Vlade RH Plenkovića na predstavljanju se prigodnim slovom skupu obratila zamjenica državnoga tajnika Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan RH Ivana Perkušić, a nazočili su joj i izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Maja Petrić, stručna savjetnica u Gradskom uredu za kulturu, književnik i član UO HMI-ja Hrvoje Hitrec te hispanistica Željka Lovrenčić, voditeljica Zbirke inozemne Croatice NSK-a.

Hrvatska matica iseljenika, predstavljajući Panonski ljetopis, višejezičnu serijsku publikaciju kojoj je punih 25 godina nakladnik Panonski institut iz austrijskoga Pinkovca, potiče afirmaciju hrvatskoga jezika među autohtonim manjinskim zajednicama srednje i jugoistočne Europe. Podsjetimo, svoj srebrni jubilej PAIN je proslavio početkom rujna u mađarskome sveučilišnom središtu Sambotelu, u Martineumu. Proslavu je tada otvorio njegov predstojnik i utemeljitelj dr. sc. Robert Hajszan, koji je Institut je potkraj 1993. osnovao u svom rodnom mjestu Pinkovcu/Güttenbachu, s nakanom jačanja kulturne i nakladničke djelatnosti Hrvata na jugu Gradišća. Godišnjak Panonskoga instituta, koji od 1994. redovito izlazi, najprije pod naslovom Panonska ljetna knjiga, predstavljan je i dosada redovito u Zagrebu, nekoliko puta u Karlovcu, Ogulinu, Splitu, Čakovcu i Brinju, zatim u Otočcu, Senju, Zadru i Trogiru ….

Od samoga početka djelatnosti Instituta Hajszan je vrlo intenzivno počeo surađivati sa Sanjom Vulić, a od 2003. često je držao gostujuća predavanja na njenim predmetima na Hrvatskim studijima. Promotorica, profesorica Vulić je u svoju terensku nastava sa studentima na predmetima Hrvatska dijalektologija i Jezik Hrvata u dijaspori često, kao što je i sama kazala, uključivala i posjet Panonskomu institutu u Gradišću. Usto, znamo kako su na Institutu zajedno pokrenuli Biblioteku „Hrvatski pisci u svijetu“, u kojoj su uredili i objavili šest pjesničkih zbirki, a Vulić je recenzirala i napisala predgovore za više od deset drugih Institutovih publikacija – od kojih su neke pokazane i na maloj popratnoj izložbi.

Napominjemo kako je godine 2015. upravo Hrvatska matica iseljenika priznanjem nagradila 35-godišnji Hajszanov rad na planu skupljanja, proučavanja i objelodanjivanja gradišćanskohrvatske građe, što je od izuzetne važnosti, ne samo za kulturološku povijest hrvatske manjine, poglavito na prostoru današnje Austrije, Mađarske, Slovačke i Češke, već je iznimno važno i domovinskim filolozima i povjesničarima koji se sustavno bave proučavanjem i istraživanjem polutisućljetnoga života gradišćanskih Hrvata izvan matice.

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek

U Zagrebu promoviran Dnevnik iz tuđine Vande Boras Podravac iz Canberre

U Zagrebu promoviran Dnevnik iz tuđine Vande Boras Podravac iz Canberre

Australska Hrvatica Vanda Boras Podravac ovom je knjigom znatno i trajno obogatila autobiografski iseljenički narativ našijenaca 21. stoljeća

Predstavljanje knjige Vande Boras Podravac Dnevnik iz tuđine/A Diary from the Croatian Diaspora održano je 13. rujna u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu. Uz autoricu, o knjizi su govoriti ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić, predsjednik Društva hrvatskih književnika mr. Đuro Vidmarović, urednica Vesna Kukavica te autorica. Voditeljica promocije bila je Ljerka Galic, rukovoditeljica Matičina odsjeka iseljeničke baštine.

Promociji su, uz brojnu publiku, nazočili izaslanik premijera Plenkovića, državni tajnik Zvonko Milas, predsjednik UO HMI-ja Milan Kovač,  izaslanica gradonačelnika Bandića Maja Novoselec, voditeljica odsjeka za izvedbene umjetnosti i kulturne manifestacije Gradskog ureda za kulturu, Domagoj Novosel, načelnik sektora za demografski razvoj Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Koraljka Sopta, viša stručna savjetnica u Službi za knjigu i nakladništvo Ministarstva kulture, predstavnici Instituta za migracije i narodnosti, istaknuti emigranti i Vandini suborci za hrvatsku samostalnost Drago Ljubić, Vinko Grubišić, Ivan Butković i Drago Šaravanja. 

Skupu se najprije obratio ravnatelj Mijo Marić, uz srdačnu zahvalu autorici, istaknutoj aktivisticu udruga za afirmaciju etničkih prava doseljenika u Australiju. Čestitao joj je na izvrsnoj knjizi, čiji potresni sadržaj otvara nadu u bolje sutra, unatoč životnim izazovima koji nisu bili nimalo laki. Izaslanik premijera Plenkovića, državni tajnik Zvonko Milas pridružio se čestitkama i laskavim ocjenama sadržaja knjige koja nesumnjivo predstavlja dobrodošli doprinos iseljeničkoj publicistici. Moderatorica Galic je pročitala pozdravno pismo autorici Boras Podravac i skupu koje je uputila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, kao i ulomak iz hrvatske verzije njene knjige tiskane 2010. u Zagrebu.

Iz daljnjih izlaganja predstavljača vidljivo je kako je knjiga Boras Podravac autentično svjedočanstvo hrvatske emigrantice, gledano kroz prizmu jedne hrvatske obitelji, zapravo priča o stradanjima i prilagodbi životu u novim sredinama, novim zemljama i kontinentima, kao i priča o iniciranim i provedenim društvenim, kulturnim, prosvjetnim i humanitarnim akcijama koje su rezultirale današnjim statusom hrvatske iseljeničke zajednice Australije. Urednica  Vesna Kukavica svoje iskustvo u uređivanju engleske i hrvatske verzije knjige, koja je u razmaku od 8 godine izdana u nakladi Hrvatske matice iseljenika, emotivno i znalački podijelila je s okupljenima u Matici. Dnevnik iz tuđine Vande Boras Podravac se, kako kaže, pridružio antologijskome nizu iseljeničkih autobiografija, koji čine knjige Dušana Bezić (Šoltanin na tankon ledu), Mate Meštrovića (Uspomene), Jakše Kušana (Moja bitka za Novu Hrvatsku), Nedjeljke Luetić Tijan (Život Pavla Tijana), Drage Šaravanje (Idemo kući), Fabijana Lovokovića (U pomoć Hrvatskoj – nakon 46 godina put u domovinu početkom rata 1991.) ili pak australskog Korčulanina Šimuna Sardećića (One eye crying / Jednim okom plačući). Usto, žena iz hrvatske emigracije koje su svojim životom, djelovanjem i pisanjem svjedočile o tom vremenu njene generacije je malo. Uz Boras Podravac, možda tek Ivona Dončević i poetesa Malkica Dugeč.

Knjiga Vande Boras Podravac pisana je lijepim i jednostavnim jezikom. Misli joj teku glatko i gipko, a stil pisanja je mješavina epistolarne proze i memoarskog kazivanja. Odlika knjige je u njezinoj povijesnoj dimenziji jer je riječ o autentičnom svjedočenju koje nadilazi sudbinu pojedinih osoba ili obitelji, postajući paradigma hrvatskog naroda u jednome (ne)sretnom vremenu, istakao je predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović kao jedan od recenzenata ovog Matičina izdanja.

Vanda Boras Podravac, Senjanka rođena u Otočcu, napustila je Hrvatsku 1954. godine. U Argentini je živjela do 1961. godine, kad se njena četveročlana obitelj seli u Australiju. Najprije žive u Sydneyju, gdje Vanda radi za poznatu nakladničku kuću Reader's Digest. Godine 1969. sele u Canberru, gdje žive i danas. Ondje je Vanda radila u državnoj službi sve do umirovljenja 1989. godine. Na University of Canberra diplomirala je sociologiju i administraciju, a tijekom radnoga vijeka bila je uključena u rad hrvatske zajednice koja je  sedamdesetih godina XX. stoljeća postizala vrhunske uspjehe u afirmaciji etničkih prava zahvaljujući liberalnoj vladi Malcolma Frasera. Početkom 1980-ih se status Hrvata u Australiji nastavio poboljšavati, u čemu se osobno angažirala, među inim i kao potpredsjednica Vijeća etničkih zajednica. Za svoj rad primila je i najveće australsko odličje - The Medal Of The Order Of Australia, koju su, uz nju, tada primili i dr. Konstantin Bosnić, dr. Tomislav Gavranić, Frank Hesman, Nedjeljko Marunčić, Vinko Romanik, Ljerka Drapač, Michael Furjanić i Milan Karamarko.

Dnevnik, što mu i sama forma određuje, kronološki prati sudbinu obitelji Boras i Podravac, pa i same spisateljice. Knjiga je podijeljena u jedanaest poglavlja, zapravo jedanaest životnih etapa. To su: I. Život u domovini, II. Gruba realnost progonstva, III. Konačno odredište Argentina, IV. Emigracija drugi put, V. Početak u novoj domovini Australiji, VI. Dužnosti i rad organizacija u hrvatskoj zajednici, VII. Rad hrvatske zajednice u australskoj sredini, VIII. Najveći prosvjed ikad održan u Australiji,  IX. Dr. Franjo Tuđman otvara hrvatsko veleposlanstvo u Australiji, X. Australska odlikovanja zaslužnim Hrvatima i  XI. Kraj jednoga trnovitog puta. Australska Hrvatica Vanda Boras Podravac ovom je knjigom, slažu se predstavljači, i čitatelji u domovini i izvan nje, znatno obogatila autobiografski iseljenički narativ našijenaca nakon Drugoga svjetskog rata.

Vanda Boras Podravac zahvalila je, vidno dirnuta, svim govornicima, svojim kolegama, suradnicima na knjizi – posebno urednici te ispričala kako je odlučila svoju knjigu napisati i na engleskome jeziku. Htjela je, kako kaže, svima pokazati tko su i kakvi su Hrvati, što žele i kako postižu svoje ciljeve. Uskoro, kad se Vanda vrati kući svojim unucima, krenut će njene knjige u svijet - put Amerike i Azije, Indonezije, Indije, Pakistana … Vanda želi da i ondje doznaju kakvi smo to ljudi, odakle smo i što možemo ponuditi drugima.  Vanda je u svome dugom i plodonosnom životu dala mnogo, i djelom i riječju, i ostvarila san koji mnogi nisu dočekali – slobodnu domovinu.

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek

Fotografije: Snježana Radoš

1

Predstavljači knjige Zvonko Milas, ravnatelj HMI Mijo Marić, autorica Vanda Boras Podavac, predsjednik DHK Đuro Vidmarović i urednica Vesna Kukavica

2

Voditeljica promocije Ljerka Galic i promotori ravnatelj HMI Mijo Marić, autorica Vanda Boras Podavac, predsjednik DHK Đuro Vidmarović i urednica Vesna Kukavica

3.

Brojana publika iz javnog života Zagreba i Hrvatske te Australije

4

Istaknuti aktivisti hrvatske zajednice Australije urednik Butković, Drago Ljubić i autorica Vanda Boras Podravac s predsjednikom Društva hrvatskih književnika Đurom Vidmarovićem

5 i 6

Prizori s promocije u Zagrebu

Campo Fermo en la actualidad - fotos de Ante e Ikica Cuvalo

• http://studiacroatica.blogspot.com/2018/07/campo-fermo-01.html
• http://studiacroatica.blogspot.com/2018/07/campo-fermo-02.html
• http://studiacroatica.blogspot.com/2018/07/campo-fermo-03.html
• http://studiacroatica.blogspot.com/2018/07/campo-fermo-04.html
• http://studiacroatica.blogspot.com/2018/07/campo-fermo-05.html

Biblioteca - Archivo Histórico - Museo de los Croatas de Argentina

En elaboración - Versión preliminar
www.studiacroatica.org/museum/museum.htm

0022 Tevsic Jadranka 01 1961

Documentación croata de la Argentina - Museo Virtual y Archivo - 

El Instituto Studia Croatica agradece la información recibida hasta el momento y convoca e invita a los poseedores de:

Folletos, impresos, libros, cartas, documentos como pasaportes y cédulas viejas, títulos, diplomas y documentación relacionada con estudios, certificados de nacimiento, libretas de familia, grabaciones, fotografías, diapositivas, biografías, memorias, árboles genealógicos, documentación comercial y de instituciones (asociaciones culturales, fundaciones, colegios, iglesias), anuarios, calendarios, tesis doctorales, de master y de licenciatura, etc. La información recibida será publicada en nuestros sitios.

Pedimos que nos hagan llegar en préstamo esos elementos. Nosotros lo escanearemos y devolveremos el material facilitado así como un CD-ROM con las imágenes escaneadas.

Escribir a studiacroatica@gmail.com

www.studiacroatica.org/museum/museum.htm

0021 Nakic Blaz 1911

Documentación croata de la Argentina - Museo Virtual y Archivo - 

El Instituto Studia Croatica agradece la información recibida hasta el momento y convoca e invita a los poseedores de:

Folletos, impresos, libros, cartas, documentos como pasaportes y cédulas viejas, títulos, diplomas y documentación relacionada con estudios, certificados de nacimiento, libretas de familia, grabaciones, fotografías, diapositivas, biografías, memorias, árboles genealógicos, documentación comercial y de instituciones (asociaciones culturales, fundaciones, colegios, iglesias), anuarios, calendarios, tesis doctorales, de master y de licenciatura, etc. La información recibida será publicada en nuestros sitios.

Pedimos que nos hagan llegar en préstamo esos elementos. Nosotros lo escanearemos y devolveremos el material facilitado así como un CD-ROM con las imágenes escaneadas.

Escribir a studiacroatica@gmail.com

www.studiacroatica.org/museum/museum.htm

CALL TO ACTION: AP news item on Oliver Dragojevic´s death

CALL TO ACTION:

If you have issues with the “popular ex-Yugoslavia singer” AP News story, please let your opinion be known to AP News NY (via e-mail) and include the original link to the article (https://apnews.com/7f42a8671dc74b34bf36c96b08f054c0/Popular-ex-Yugoslavia-singer-Oliver-Dragojevic-dies-at-70). 

Set out below is a form of letter:

AP News
200 Liberty Street
New York, NY
USA  10281

E: info@ap.org

Dear Sir / Madam,

RE:         “Popular ex-Yugoslavia singer Oliver Dragojevic dies at 70” (Sunday, July 29, 2018)

It is our understanding that AP News prides itself on breaking news and covering the world’s biggest stories for 170 years, always committed to the highest standards of objective, accurate journalism. With more than half the world’s population reading your stories on a daily basis, the world has come to expect the standards and practices set by AP News and imposed on its reporters to safeguard AP stories from bias and inaccuracies.

It is particularly insulting and irresponsible when reporters choose to present a personal bias and/or to use labels to skew reality and/or public perception, which appear to be recurring themes in reports emerging from your Balkan coverage relating to Croatia over the past few months, in particular.

The latest such instance is your news agencies’ report that ties the late popular Croatian singer, Oliver Dragojevic, to a defunct country - the former Yugoslavia – notwithstanding that Croatia has been internationally recognized as an independent state, and not part of Yugoslavia, for over 25 years. Shortly after Croatia declared independence in 1991, the Yugoslav National Army attacked the cities, towns and citizens of Croatia, which was the start of one of the bloodiest wars seen in modern day Europe since WWII. With Croatia being a member of the United Nations, NATO, and the EU, among others, and considering Croatia’s name recognition following its appearance as a finalist at FIFA World Cup 2018, what is the premise for making reference to ex-Yugoslavia in the headline of the report, which was irrelevant to the story? While Croatia is mourning the loss of one of its greatest artists, its citizens are deeply insulted that a reputable news agency such as your own would title this article as such. Is Croatia the special exception or does AP News refer to citizens of Latvia, Lithuania, Estonia, Ukraine, among others, as former Soviets or divide German citizens into those from East Germany and West Germany?

The bias of AP News in this case is specific, intentional and inherently political as well as inflammatory and provocative and we demand an immediate correction, a written apology, and an internal investigation into this and other similar instances emerging from your Balkan correspondent.

Regards,

(your Name and Surname)

Popular ex-Yugoslavia singer Oliver Dragojevic dies at 70
ZAGREB, Croatia (AP) — Oliver Dragojevic, one of the most popular pop singers in the former Yugoslavia, has died at 70. Croatian media say Dragojevic died early Sund

apnews.com