Filološke studije i povijesno-kulturološka sinteza hrvatske dijaspore autorice Sanje Vulić

Filološke studije i povijesno-kulturološka sinteza hrvatske dijaspore autorice Sanje Vulić

Promocija dvoknjižja „Blago rasutih. Jezik Hrvata u dijaspori“ održana je u sklopu ovogodišnjeg Matičina programa u Mjesecu hrvatske knjige

Svečano predstavljanje dvoknjižja „Blago rasutih. Jezik Hrvata u dijaspori“ autorice prof. dr. sc. Sanje Vulić održano je u nazočnosti brojne publike u organizaciji Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu 18. listopada 2023. Nazočnima se prigodnim govorom obratila izaslanica predsjednika Sabora Republike Hrvatske Gordana Jandrokovića saborska zastupnica i predsjednica Odbora za Hrvate izvan domovine mr. sc. Zdravka Bušić, ističući značaj filoloških studija znanstvenice Vulić za očuvanje materinskoga jezika među Hrvatima u dijaspori.  Nakon uvodnih  riječi zamjenika ravnatelja Hrvatske matice iseljenika dr. sc. Ivana Tepeša, u predstavljanju dvoknjižja sudjelovali su doc. dr. sc. Milan Bošnjak, izv. prof. dr. sc. Marko Alerić i autorica prof. dr. sc. Sanja Vulić.  

Među uzvanicima iz akademskog i političkog života, uz predstavnike Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, bili su: predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković;  načelnica Sektora za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove Ministarstva kulture i medija profesorica Mirjana Ana Maria Piskulić; ravnatelj Instituta Ivo Pilar prof. dr. sc. Željko Holjevac; prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak; član Upravnog vijeća HMI književnik i diplomat Đuro Vidmarović, predstavnici HDA-a, IHJJ-e, MH, HAZU-a, HDK-a, Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba, kao i predstavnici brojnih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Promociju je pratila književnica Ana Kumarić iz Australije, čije je pjesničko djelo obrađeno u dvoknjižju slavljenice Vulić.

Promociju knjige „Blago rasutih. Jezik Hrvata u dijaspori“ (dio I. 2021.; dio II, 2022.), koja je održana u sklopu ovogodišnjeg Matičina programa u Mjesecu hrvatske knjige,  vodila je Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo HMI. Knjige je objavio Književni krug Split.

Posrijedi je, po riječima dr. sc. Ivana Tepeša, jedinstveno dvoknjižje iz dosad nedovoljno istraženog područja jezikoslovne kroatistike s odabranom povijesno-kulturološkom sintezom hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske, koje donosi obilje spoznaja o hrvatskome jeziku u prekooceanskom iseljeništvu te među pripadnicima hrvatske autohtone manjine iz 12 zemalja Srednje i Jugoistočne Europe. Dvoknjižje renomirane kroatologinje Vulić, pisano temeljem autoričinih neposrednih terenskih istraživanja posljednja dva desetljeća 20. i prvih dvadesetak godina 21. stoljeće zaslužuje, prema mišljenju doc. dr. sc. Milana Bošnjaka, svaku pohvalu, kako za impresivne prinose dijalektologiji hrvatske manjine iz 12 zemlja europskoga susjedstva, tako i za sociolingvističku sintezu aktualnih tendencija višejezične Europe, koja načelno zagovara bogatstvo različitosti, dok praktične životne prilike dvojezičnog školstva primjerice ili uporabe materinskoga jezika u lokalnim zajednicama, manjinskim časopisima i kulturnim organizacijama, pokazuju posve drukčiju sliku. Profesor Marko Alerić s Odsjeka za kroatistiku zagrebačkog Filozofskoga fakulteta dvoknjižje znanstvenice Vulić ocijenio je prvoklasnim prinosom jezikoslovnoj kroatistici i kroatologiji općenito.

Iseljeništvo i jezična tematika

Prvi dio dvoknjižja „Blago rasutih…“, istaknuli su promotori, za razliku od drugog dijela fokusiranog na europsko susjedstvo, donosi recentne informacije o jezičnim prilikama naših iseljenika na svim kontinentima, osobito o njihovoj brzi za osnivanje škola hrvatskoga jezika u anglofonom i hispanofonom svijetu, o priručnicima i glasilima koji su im poslužili u očuvanju materinskoga jezika u višejezičnome okružju tuđine, o zaslužnim pojedincima i njihovoj književnoj produkciji na hrvatskom jeziku, o kojoj u matičnoj kulturnoj sredini moramo znati više. „Radi se doista o iscrpnom filološkom istraživanju znanstvenice Vulić, koje će nam pomoći da shvatimo koliko su Hrvati i u domicilnim višestoljetnim destinacijama ostali vjerni hrvatskomu jeziku i hrvatskoj kulturi, te koliko su se trudili da ih očuvaju za sebe i za svoje potomke“, naglasio je doc. dr. sc. Milan Bošnjak.  

Hrvatska manjina iz 12 zemalja Srednje i Jugoistočne Europe i jezična analiza

Sažeto, metodom znanstvene naracije Sanje Vulić u drugome dijelu dvoknjižja „Blago rasutih…“ usredotočena je isključivo na hrvatsku autohtonu manjinu iz 12 zemalja europskoga susjedstva, donoseći povijesni pregled s vremenske okomice od pola tisućljeća i jezičnu analizu svih migracijskih autohtonih manjinskih zajednica koje su nastale do zaključno 20-ih godina 19. stoljeća. To su: moliski Hrvati u Italiji; gradišćanski Hrvati (u četirima današnjim državama: Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj); bunjevački Hrvati u Bačkoj (u dvjema današnjim državama: Srbiji i Mađarskoj); šokački Hrvati (u trima državama: Mađarskoj, Srbiji i Rumunjskoj); Hrvati u Baćinu i Dušnoku u Mađarskoj, bošnjački Hrvati u Mađarskoj, Hrvati u Hajmašu u Mađarskoj, Hrvati u Budimpešti i južno od Budimpešte te južno od Balatona u Mađarskoj, Hrvati Dalmatini u Mađarskoj; karaševski Hrvati u Rumunjskoj; Hrvati kajkavci u Banatu (u dvjema državama: Srbiji i Rumunjskoj); ostali Hrvati u Banatu (u dvjema državama: Srbiji i Rumunjskoj), te Hrvati na Kosovu. Najopsežnija je cjelina  o gradišćanskim Hrvatima zbog različitih narječnih i dijalektnih značajki njihovih mjesnih govora, ali i geografske raspršenosti gradišćanskih Hrvata od austrijskoga Burgenlanda (hrvatski Gradišća) do područja zapadne Ugarske, Donje Austrije, južne Moravske, okolice Požuna i Malih Karpata.

Tragom triju hrvatskih narječja na panonskome tlu Srednje Europe

Na to prostrano srednjoeuropsko područje doselili su govornici svih triju hrvatskih narječja: čakavskoga, štokavskoga i kajkavskoga. Među njima je bilo najviše govornika čakavskoga ikavsko-ekavskoga dijalekta, zatim govornika čakavskoga ikavskoga dijalekta, također ikavaca koji su govorili štokavsko-čakavskim hibridnim idiomom te arhaičnih štokavaca ikavaca, podsjetila je autorica Vulić. Budući da gradišćanski Hrvati prednjače među manjinskim zajednicama svojom iznimno plodnom književnom i općenito publicističkom, prosvjetnom i kulturnom djelatnošću, nakon opisa i analize organskih idioma posebno je predstavljen gradišćanskohrvatski književni jezik, pojasnila je kroatologinja Vulić.

„I moliški Hrvati i bunjevački Hrvati govore novoštokavskim ikavskim dijalektom, ali međusobno se njihovi govori znatno razlikuju zbog brojnih posebnosti uvjetovanih povijesnim okolnostima i utjecajima susjednih jezika u njihovoj novoj domovini“, uz ostalo kazao je izv. dr. sc. Marko Alerić, ističući eruditsku strast filologinje Vulić, koja se iščitava sa svake stranice njezinoga dvoknjižja.

„Prema klasičnoj podjeli kajkavskoga narječja dijalektologa Stjepana Ivšića, govori Hrvata kajkavaca u Banatu pripadaju turopoljsko-posavskoj skupini govora. Ostali Hrvati u Banatu ili su štokavci (u Srbiji) ili su bili govornici čakavskoga ikavsko-ekavskoga dijalekta (Čenej u Rumunjskoj)“ napomenuli su promotori.  

O metodama očuvanja hrvatskoga jezika u dvojezičnom sredinama

Osim dijalektoloških analiza i opisa, Vulićeva u dvoknjižju izdvaja najučinkovitije vidove  promicanja hrvatske pisane riječi u razmatranim manjinskim zajednicama. Promotori su zamijetili kako je autorica Vulić temeljito obradila i nemigracijske hrvatske manjinske zajednice, tj. manjinske zajednice koje su nastale promjenom državnih granica te su na taj način odvojene od matične domovine. To su: podravski i pomurski Hrvati u Mađarskoj; Hrvati u Boki kotorskoj i Baru u današnjoj Crnoj Gori; Hrvati u istočnom Srijemu u današnjoj Srbiji i nemigracijske autohtone manjinske zajednice Hrvata u današnjoj Sloveniji.

Dvoknjižje o Hrvatima izvan domovine za laike i stručnjake

Jezgrovite rečenice dvoknjižja Sanje Vulić i pouzdan znanstveni aparat, po riječima jezikoslovca Alerića, čine ovo jedinstveno djelo zanimljivim i stručnjacima i laicima, studentima i znanstvenicima, koje će podjednako zanimati što se danas zbiva s mjesnim govorima Hrvata u Mađarskoj; što se dogodilo s Hrvatima u Hajmašu; koje su posljedice nesretne sudbine južnomoravskih Hrvata koji su između 1945. i 1948. prisilno raseljeni…Nadalje,  uzroci nestanka pojedinih nekoć snažnih zajednica, kao npr. Hrvata Dalmatina u Segedinu u Mađarskoj, još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni.

Izazovi suvremenih asimilacijskih procesa u višejezičnoj Europskoj uniji

Zaključno su promotori ukazali, kako dvoknjižje filologinje Sanje Vulić, utvrđuje da u mnogim zajednicama od početka 21. stoljeća naglo opada broj govornika hrvatskoga jezika - zbog izraženih preseljenja u velika gradska središta u istoj državi ili zbog iseljavanja u druge države, ponajprije iz ekonomskih razloga. Evidentan je i pad nataliteta u hrvatskim obiteljima, dok je posebno bitan razlog smanjenja govornika hrvatskog jezika - odustanak od hrvatskoga jezika unutar obitelji i prelazak na jezik većinskoga naroda, pokazuju istraživanja. Užurbani stil života uzima svoj danak, kazala je Sanja Vulić, dodavši kako: „Počinje generacijom koja je sa svojim roditeljima govorila materinskim jezikom, ali sa svojom djecom više ne govori. Budući da njihova djeca više ne govore hrvatski, oni ga ne prenose na idući naraštaj, a ta jezična asimilacija u pravilu rezultira i gubitkom svijesti o narodnoj posebnosti“. Otvoreno je pitanje, konstatirali su promotori,  što će se događati idućih nekoliko desetljeća u aktualnim globalizacijskim procesima. Knjižnoj građi autorica Vulić je pridodala odabranu literaturu, te kazala osobnih i geografskih imena.  

U finalu promocije autorica Sanja Vulić zahvalila je svima u Hrvatskoj i dijaspori koji su joj na razne načine pomogli provesti znanstvena istraživanja jezika Hrvata izvan Republike Hrvatske te svome matičnome Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.Ovih će dana u Subotici prof. dr. sc. Sanji Vulić, na 22. danima hrvatske knjige i riječi Balinta Vujkova biti uručena i Nagrada Balint Vujkov – Dida za životno djelo, posebice za dugogodišnju srkb o hrvatskom jeziku i materinskim govorima Bunjevaca i Šokaca u Bačkoj.

Životopis autorice dvoknjižja

Prof. dr. sc. Sanja Vulić redovita je profesorica na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Predaje veći broj predmeta na svim studijskim razinama studija kroatologije te na studiju demografije i iseljeništva (npr. Jezik Hrvata u dijaspori, Književnost i kultura Hrvata u dijaspori i dr.). Voditeljica je Ljetne škole hrvatskoga jezika i kulture za nastavnike i studente hrvatskoga jezika iz dijaspore, osmislila je Zimsku školu za nastavnike hrvatskoga jezika iz dijaspore koja se održava u Mađarskoj, te je voditeljica projekta Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori. Bila je suradnica na više znanstvenih projekata u RH i Austriji, uključujući projekte od fundamentalnoga značaja za jezikoslovnu kroatistiku kao što su Gramatika gradišćanskohrvatskkoga jezika ZIGH-a i Gradišćanskohrvatski govori HKDC-a. Autorica je ili suautorica 17 knjiga. Objavila je oko 250 znanstvenih članaka, više od 300 stručnih članaka te oko 560 kraćih tekstova popularno-znanstvenoga karaktera.  Držala je izlaganja na više od 200 znanstvenih i stručnih simpozija u Hrvatskoj i inozemstvu (u Australiji, Austriji, Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Italiji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Sloveniji, Srbiji, odnosno Vojvodini, Bosni i Hercegovini i dr.). Godinama, počevši od 1992., ima jezičnu kolumnu u mjesečniku Matica Hrvatske matice iseljenika, a dijalektološke i književno-teorijske eseje posvećene književnoj produkciji pisaca naših korijena zvan RH objavljuje u Hrvatskom iseljeničkom zborniku dulje od 2 desetljeća. Dvoknjižje se može kupiti na internetskim knjižarama. Dobitnica je Nagrade Fakulteta hrvatskih studija i Nagrade Grada Zagreba. Više od trećine njezine znanstvene i znanstveno-nastavne aktivnosti odnosi se na Hrvate izvan Hrvatske.

Tekst: Vesna Kukavica

Foto: Snježana Radoš

Jedinstvena rodoslovna monografija o svetom Leopoldu Bogdanu Mandiću

 

Jedinstvena rodoslovna monografija o svetom Leopoldu Bogdanu Mandiću

Monografija autora i nakladnika Željka Brguljana svečano je promoviran au Zagrebu, podsjećajući nazočne štovatelje na znamenitu misao Leopolda Bogdana Mandića koja glasi: „U niti jednom čovjeku nema toliko blata da se u njemu ne bi našao barem mali grumen zlata…

Na blagdan svetoga Leopolda Bogdana Mandića u Hrvatskoj matici iseljenika 12. svibnja ove godine priređena je svečana promocija knjige „Preci svetog Leopolda Bogdana Mandića“ autora i nakladnika profesora Željka Brguljana u nazočnosti odabranih štovatelja svečeva ekumenskoga poslanja iz Crne Gore i Hrvatske. O ovoj jedinstvenoj rodoslovnoj knjizi govorili su povjesničar prof. dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, dr. sc. Tanja Baran, kroatistica, novinarka i nagrađivana radijska urednica te autor i nakladnik knjige profesor Željko Brguljan. Promociju je moderirala prof. Vesna Kukavica, rukovoditeljica Matičina Odjela za nakladništvo.

U ime ravnatelja Hrvatske matice iseljenika prof. Mije Marića nazočne je pozdravila rukovoditeljica Matičina Odjela za obrazovanje i znanost prof. Lada Kanajet Šimić te naglasila kako ova knjiga ide u red izvrsnih Brguljanovih publikacija koje rasvjetljavanju identitetske sastavnice Hrvata Boke kotorske.  „Zavičajna historiografija u fokusu je profesora Brguljana od njegove najranije mladosti, štoviše njegov istraživački eros zahvaća i široki spektar stvaralaštva ljudi hrvatskih korijena u Crnoj Gori. O tome pouzdano svjedoče nagrađivane Brguljanove reprezentativne monografije poput Zbirke maritivnog slikarstva iz Župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčnju pod poetičnim naslovom „Na granici Mora i Neba“, koju je znameniti akademik Tonko Maroević ocijenio vrhunskim prinosom povijesti umjetnosti među Hrvatima Boke kotorske“ – kazala je Kanajet Šimić čestitajući autoru na kreativno napisanoj i grafički lijepo oblikovanoj knjizi.

Knjiga „Preci svetog Leopolda Bogdana Mandića“ nastala je kao rezultat arhivskog istraživanja u kojoj je autor sabrao rodoslovne podatke o svečevim precima s višestoljetne fascinantne vremenske okomice sve do kraja 17. stoljeća te ih prezentirao na znanstvenom skupu „Identitet Hrvata Boke kotorske“ a potom, prošireno, u ovom knjižnom genealoškomu izdanju opremio pripadajućim znanstvenim aparatom i preslikama rodoslovnih izvora, obuhvativši i raznovrsne ostale dokumentarističke ilustracije, rijetke fotografije te faksimile dokumenta poput Popisa članova obitelji svečeva djeda i njegove braće (Stanje duša, 19. st., Herceg Novi), naglasio je povjesničar Holjevac. Sveca hrvatske katoličke crkve Leopolda Bogdana Mandića, kapucina i „apostola ispovjedaonice“ iznjedrili su obitelji roditelja Petra Mandića i Dragice rođene Carević, a detaljno analizirajući sva poglavlja knjige možemo zaključiti da su poticaji za svečev budući duhovni put dolazili većinom iz majčine obitelji. 

Nakon instruktivnog Holjevčeva povijesnog okvira duhovnosti Boke kotorske i utjecaja niza povijesnih mijena koje su zahvatile Zaljev hrvatskih svetaca od sredine drugog tisućljeća pa sve do naših dana, nazočnima se obratila vodeća hrvatska poznavateljica književnog stvaralaštva kršćanskog nadahnuća kroatistica dr. sc. Tanja Baran, smještajući knjigu i sv. Leopolda u malo širi kontekst, kontekst hrvatske svetosti. Osvrćući se na životopise hrvatskih svetaca, Baran je podsjetila kako Hrvati imaju tri kanonizirana sveca - Nikolu Tavelića, Leopolda Bogdana Mandića i Marka Križevčanina, a najštovaniji je upravo Leopold Bogdan Mandić. „Knjiga nudi galeriju zanimljivih predaka sveca koji je nepokolebljivo očuvao svoj identitet te se po cijenu izgnanstva iz Padove, nije htio odreći hrvatskog državljanstva i uzeti talijansko,“ – zaključila je Baran.

Autor Željko Brguljan kazao je kako „knjiga nije ni velika ni pretenciozna, ali takav je i svetac, skroman i ponizan“ te uputio riječi zahvale Hrvatskoj kapucinskoj provinciji na podršci, organizatoru Hrvatskoj matici iseljenika, predstavljačima i brojnim uzvanicima među kojima su bili: predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan RH gospođa Zdravka Bušić, ravnateljica Uprave za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove Anja Jelavić iz Ministarstva kulture i medija, u ime Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH gospođa Žana Ćorić, savjetnica s posebnim položajem za pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini, načelnica Sektora za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove  Ministarstva kulture i medija RH Mirjana Ana Maria Piskulić,  predstavnici Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti dr. sc. Katarina Horvat-Levaj.

Leopold Bogdan Mandić (Herceg Novi, 12. V. 1866 – Padova, 30. VII. 1942) znameniti je hrvatski svetac i ispovjednik. Blaženim ga je proglasio papa Pavao VI. 1976., dok ga je svetim proglasio Ivan Pavao II. prije točno četrdeset godina (1983.). Njegovo neraspadnuto tijelo čuva se od 1963. u padovanskome kapucinskom samostanu, dok je 2016. bilo izloženo na štovanje u Rimu, Zagrebu i Ljubljani, a 2017. u Zagrebu, Zadru, Splitu, Rijeci, Dubrovniku i Herceg Novom. Hrvatska kapucinska provincija nosi njegovo ime od 1974. Pojedine hrvatske župe i misije u iseljeništvu nose također njegovo ime, a većina iseljenika redovito obilježava blagdan ovoga našeg omiljenog sveca.

Tekst i fotografije: Snježana Radoš

 

Uz 80. rođendan Vinka Grubišića iz Kanade

 

Uz 80. rođendan Vinka Grubišića iz Kanade

ZASLUŽNI PROMICATELJ HRVATSKOGA JEZIKA I KULTURE U ANGLOFONOM SVIJETU

 

Svestrani filolog, književnik i prevoditelj Vinko Grubišić kompetentno je pridonio razvoju inovativne metodike odnosno pristupa poučavanju hrvatskoga kao nasljednog jezika izvan domovine, zacrtavši u HIŠAK-ovim nastavnim programima, priručnicima i udžbenicima temeljna načela nastave jezika u dijaspori

 

Piše Vesna Kukavica

Izvor: Izvor: Vijenac, br. 759, Zagreb, 6. travnja 2023.

Link :  https://www.matica.hr/vijenac/759/zasluzni-promicatelj-hrvatskoga-jezika-i-kulture-u-anglofonom-svijetu-34537/

 

U desetljeću prije pada Berlinskoga zida, poput slavnih pisaca koji su obilježili srednjoeuropski disidentski kulturni krug Václava Havela i Milana Kundere, stvaralaštvo Vinka Grubišića, filologa, književnika i prevoditelja, ostvaruje na demokratskome Zapadu zapažene rezultate – djela neprolazne vrijednosti za hrvatsku kulturu. Istaknuti sudionik svih najvažnijih kulturnih, političkih i diplomatskih pothvata u sklopu pokreta za hrvatsku neovisnost i slobodu devedesetih 20. stoljeća doživio je uz američki i hrvatski san – međunarodno priznatu suvremenu Republiku Hrvatsku te samostalnu Bosnu i Hercegovinu u kojoj je hrvatski narod konstitutivan.

Filolog, književnik i prevoditelj Vinko Grubišić rođen je 5. travnja 1943. u Posuškom Gradcu u Bosni i Hercegovini. Desetljećima živi u Kanadi, gdje se afirmirao kao znanstvenik i profesor na Katedri hrvatskog jezika i kulture Sveučilišta Waterloo te kao jedan od najistaknutijih promicatelja hrvatskoga jezika, povijesti i kulture u anglofonom okružju Sjeverne Amerike, i to u sklopu obrazovne iseljeničke organizacije Hrvatskih izvandomovinskih škola u Americi i Kanadi (HIŠAK) te prestižne strukovne organizacije American Association for the Advancement of Slavic Studies (AAASS) u čijem udruženju slavista od 1978. djeluje i Association for Croatian Studies.

Objavljuje od najranije mladosti pjesme i drame, studije s područja jezikoslovne kroatistike te prevodi s klasičnih jezika, kao i njemačkoga, francuskog te engleskog. Priređivač je i autor udžbenika hrvatskoga jezika i kulture te sastavljač zapaženih antologija hrvatske i bosansko-hercegovačke književnosti, uređuje časopise na engleskome i hrvatskome jeziku te priređuje retrospektivne bibliografije hrvatskih autora na engleskome jeziku.

 

Školovao se isprva u rodnoj sredini Posušja. Franjevačku klasičnu gimnaziju polazio je u dvama hrvatskim gradovima, najprije u Zadru, zatim u Dubrovniku, da bi maturirao u Širokom Brijegu 1962. Upisuje potom Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje studira šest semestara hrvatski jezik i književnost te klasičnu filologiju. Nakon studentskih nemira 1965. napušta SR Hrvatsku i odlazi kao disident u inozemstvo, sklonivši se privremeno u izbjeglički logor Traiskirchen pokraj Beča. Napustivši Austriju, Grubišić već iduće godine nastavlja studij germanistike, klasične filozofije, psihologije i antropologije u Fribourgu u Švicarskoj kao stipendist Ost-Kirche Hilfe, diplomiravši ondje u rekordnom roku usporednu slavensku filologiju i pedagogiju (1970). U švicarskom kantonu Fribourg dobiva prvo zaposlenje u inozemstvu (1968) u Foyer St. Joseph u Courtepinu kao pedagog. Godine 1974. uspješno brani disertaciju s tezom La syntaxe de la langue de Marko Marulić na sveučilištu Aix-en-Provence. Iduće godine odlazi u Kanadu, gdje radi kao profesor. Do 1981. predaje francuski, njemački i hrvatski jezik u srednjim školama u Torontu, Mississaugi i Cambridgeu.

 

Simbol afirmacije hrvatskoga jezika u međunarodnoj zajednici

Paralelno u sastavu hrvatskih iseljeničkih organizacija djeluje kao metodičar i pisac udžbenika, rječnika i vježbenica hrvatskoga jezika i kulture za Hrvatske izvandomovinske škole u Americi i Kanadi (HIŠAK) / Croatian Schools of America and Canada (CSAC), koje je sa sjedištem u Chicagu utemeljio fra Ljubo Krasić (1974). Sustav HIŠAK-a ostvario je zahvaljujući fra Ljubi Krasiću i Vinku Grubišiću te njihovim volonterskim timovima predavača materinskoga jezika, vjeronauka i folklora iznimna postignuća u kontekstu inozemne nastave hrvatskoga jezika i kulture za djecu hrvatskih iseljenika, koja su rođena u anglofonom i frankofonom svijetu Sjeverne Amerike, gdje danas živi više od dva i pol milijuna građana hrvatskih korijena. Svestrani filolog Vinko Grubišić kompetentno je pridonio razvoju inovativne metodike odnosno pristupa poučavanju hrvatskoga kao nasljednog jezika izvan domovine, zacrtavši u HIŠAK-ovim nastavnim programima, priručnicima i udžbenicima temeljna načela nastave jezika u dijaspori, uz posebnosti ranog usvajanja jezika mladih hrvatskih korijena, afirmirajući kontrastivni pristup jeziku i to s posebnim osjećajem za međukulturnost i otvoreni komunikacijski nastavni sustav.

Od 1985, stekavši iskustvo u višejezičnom okružju, na drugom kraju svijeta postaje lektor hrvatskoga jezika na Macquarie University u Sydneyju, iako se usredotočuje na kanadske obrazovne institucije i kanadsku sredinu. U razdoblju od 1986. do 1987. djeluje kao urednik udžbenika i obrazovnog programa u Croatian Schools of Canada u Sudburyju, a u jednogodišnjem razdoblju nakon 1987. nastavnik je u Canadian Forces Language School u Ottawi. Godine 1989. postaje sveučilišni profesor na netom utemeljenoj Katedri hrvatskoga jezika i kulture Sveučilišta Waterloo u istoimenome kanadskom gradu, koja je postala simbol afirmacije hrvatskoga jezika i kulture u međunarodnoj zajednici – u vremenima kada se u domovini (koja je onodobno bila u sastavu SFRJ) nije smjelo govoriti o samobitnosti hrvatskoga jezika nakon progona potpisnika Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Na toj je katedri predavao do umirovljenja 2008. Zanimljivo, među pionirima je i hrvatskih jezičnih informacijsko-komunikacijskih tehnologija pa bilježimo da je na tom sveučilištu 2007. pokrenuo internetski tečaj hrvatskog jezika.

 

Književnik i znanstvenik

Nadalje, Grubišićeva svestranost očituje se u njegovu opsežnom znanstvenom radu. Za njega ukratko možemo reći da je djelovao kao književnik, jezikoslovac, predavač, prevoditelj, kazališni kritičar i priređivač udžbenika i programa za različite škole i fakultete na hrvatskom jeziku u Kanadi, ali i Sjedinjenim Državama. Ipak, književne prvijence duguje poeziji. Javio se 1967. pjesmama koje su izlazile u emigrantskom časopisu Hrvatska revija. Prepoznatljiva je tematika Grubišićevih pjesama: izgubljeni zavičaj, prinudna izgnanstva kao kolektivna slika sveukupnoga hrvatskog iseljeništva obogaćena Grubišićevim senzibilitetom, notom njegova europeizma, a sve to kreirano je na narativnim uzusima hrvatske kulturne i književne baštine.

Taj pjesnički izričaj vidljiv je u prvoj zbirci pjesama – Robotov poljubac iz 1974. Njegujući i dalje isti književni modus vivendi, Grubišić objavljuje još pet pjesničkih zbirki, i to Bitarion (1987), Gregorijanske šutnje (1989), Druženje s tijelom (1995), Stazama samih središta (2005) i Tupi lupanj smrti (2019), u koje unosi elemente modernističkih i postmodernističkih eklektičnih stilova. U dramskim djelima Tri drame (Prokrvavljena Brina, Spomenik, Legenda sv. Jurja), 1981. i Ne začuđuju čudesa, 1982, Grubišić se bavi temama egzistencije, odnosa umjetnika i vlasti te vlasti i naroda, ali i vječnom temom ropstva i slobode, kako ocjenjuje ugledni mladi kroatist Vice Šunjić, čija su istraživanja usredotočena na jezikoslovni i kroatistički opus ovog kanadsko-hrvatskoga znanstvenika.

Osim poezije i drame, jezikoslovna tematika i pitanje položaja hrvatskoga književnog jezika u vremenu zajedničke države nakon Drugoga svjetskog rata potaknulo je Grubišića na pisanje raznih jezičnih studija, članaka, rasprava i prikaza, od kojih su neki ujedinjeni na jednome mjestu i objavljeni u knjizi O hrvatskom jeziku (ZIRAL, 1975). Opsežnu bibliografiju hrvatskoga jezika pod naslovom Bibliography on the Croatian Language objelodanio je Grubišić godine 1987, a priredio je za tisak i dvobroj časopisa Journal of Croatian Studies 25/26 (1984/85), u cijelosti posvećen hrvatskom jeziku. Obradivši gotovo 350 kamenih natpisa iz Bosne i Hercegovine i srednje Dalmacije nastalih u razdoblju od 10. do 18. stoljeća, sastavio je 1978. knjigu Grafija hrvatske lapidarne ćirilice.

Stalna je bila Grubišićeva skrb za što kvalitetnije školovanje potomaka hrvatskih iseljenika, za što bolje udžbenike, rječnike i gramatike materinskoga jezika. U tu svrhu zajedno s fra Ljubom Krasićem sastavlja dva priručnika: Hrvatski jezik 1 (1979) i Hrvatski jezik 2 (1980) te Ilustrirani rječnik za djecu (hrvatsko-englesko-njemačko-francuski), 1988. S istom namjerom izdaje i Elementary Croatian 1 (1994) i Elementary Croatian 2 (1996) te Croatian Grammar (1995).

 

Hrvatska književnost u egzilu

Završavajući svoju dugogodišnju izdavačku djelatnost, istoimena knjižnica kultne emigrantske Hrvatske revije objavila je 1991. Grubišićevo glavno književnopovijesno djelo – Hrvatska književnost u egzilu. Djelo je prikaz djela i autora na području beletristike, političko-povijesne publicistike i memoaristike u hrvatskome iseljeništvu u razdoblju od 1945. do 1990. U knjizi Izazovne teme iz starije hrvatske književnosti (2006) promatra hrvatsku književnost u sklopu europske renesanse.

U Hrvatskoj i u inozemstvu javljao se Grubišić u periodici: člancima, pjesmama, raspravama, prikazima i studijama. Osim Hrvatske revije (od 1967), u kojoj je bio stalni suradnik, surađivao je još u časopisima Studia Croatica, Journal of Croatian Studies, koji i danas marljivo uređuje u zlatnoj životnoj dobi s Vladimirom Bubrinom. Esejističke i književne priloge objavljuje u časopisima: Kolo, Republika, Vidik, Dobri pastir, Annali dell’Istituto universitario orientale, Hrvatski iseljenički zbornik, Hrvatski glas i dr. Gotovo redovito zastupljen je u različitim zbornicima: Hrvatska iseljenička lirika (ur. L. Kordić, Rim, 1974), Jubilarni zbornik Hrvatske revije 1951. – 1975. (ur. V. Nikolić, München – Barcelona, 1976), Zbornik zajednice izdanja Ranjeni labud (Chicago, 1990), Skupljena baština (ur. S. Mijović-Kočan, 1990), 45 hrvatskih emigrantskih pisaca (ur. Š. Š. Ćorić, Zagreb, 1991), Zlatna knjiga hrvatskoga pjesništva (ur. V. Pavletić, Zagreb, 1991), Mila si nam ti jedina (ur. J. Bratulić i dr., Zagreb, 1998), U sjeni transcendencije (ur. N. Jurica i B. Petrač, 1999).

Ako bi u dvije riječi trebalo opisati ovoga čovjeka – one bi glasile: samozatajan i učinkovit; ponizan i ambiciozan; patriot i kozmopolit.

Od prijevoda s latinskoga, njemačkoga, francuskoga i engleskoga navedimo samo odabrane: dramu F. Leibera Mehanička zaručnica (Književna Rijeka, 1998), poeziju s francuskoga i njemačkoga jezika A. Artauda, J. Tardieua i P. Handkea, Američko gerilsko kazalište (1997), Kazalište i njegov dvojnik Antonina Artauda (2002), Plovidba sv. Brendana opata (2004), Erazmo i kršćanski humanizam Léona Ernesta Halkina (2005), Pod okriljem sv. Jeronima Valéryja Larbauda (2006), Latinska poezija srednjega vijeka (2010), Jeronimove hagiografije (skupa s Vesnom Badurina Stipčević, 2008), Krilati pjev (2012) i Srednjovjekovna latinska drama (2022).

Skupa s Vladimirom Bubrinom uređuje trenutačno najčitaniji iseljenički časopis na engleskom jeziku godišnjak Journal of Croatian Studies Hrvatske akademije u Americi, čiji je član već desetljećima. U suradnji s Bubrinom objavio je dvojezičnu renesansnu čitanku The Glory and Fame / Dike ter hvaljen’ja (2015). Od 2016. dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Za svoj rad Grubišić je dobio nagradu Hrvatske revije za poeziju (1971), Zlatnu medalju kraljice Elizabete II. (Queen Elizabeth II Golden Jubilee Medal) za kulturni doprinos Kanadi (2003), Davidijadu (skupa s Vladimirom Bubrinom) za 2011. te nagradu za najbolji prijevod (tj. za Krilati pjev) na Sarajevskom sajmu knjiga 2012. Iako u mirovini, i dalje prevodi s više jezika i piše s mladenačkim žarom.

 

Izvor: Vijenac , Zagreb, br. 759,  6. travnja 2023.

Potpis fotografije:  prof. dr. sc. Vinko Grubišić rođen je 5. travnja 1943.

 

Noć knjige u znaku kulturne baštine Hrvata iz Vojvodine u Hrvatskoj matici iseljenika

 

U sklopu manifestacije dan i Noć knjige Hrvatska matica iseljenika priredila je svečano predstavljanje dviju knjiga „Hrvati u Banatu: doseljavanje, tradicijska baština i identitet“ (2022.)  i  „Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine“ (2020.) koje je održano u dupkom punoj Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu 21. travnja 2023. Uz pozdravne riječi Matičina zamjenika ravnatelja dr. sc. Ivana Tepeša, ministra za ljudska i manjinska prava te društveni dijalog u Vladi Republike Srbije Tomislava Žigmanova, izaslanika predsjednika Vlade RH dr.sc. Milana Bošnjaka,  o knjigama su govorili: dr. sc. Robert Skenderović, znanstveni savjetnik Hrvatskog instituta za povijest, prof. dr. sc. Milana Černelić, te u ime sunakladnika v. d. ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata prof. Katarina Čeliković, i izv. prof. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Voditeljica promocije bila je Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo HMI.

Recentna etnološka i kulturnoantropološka istraživanja Hrvata u Vojvodini rezultirala su s reprezentativnim znanstvenim monografijama, koje su promovirane prvi put u Zagrebu u sklopu ovogodišnje manifestacije Noć knjige. Istraživanja su provedena od 2009. do 2021. godine. Knjige su, iz pera vrsnih znanstvenika iz Hrvatske i Srbije te iz pera nadarenih studenata, objavljene u suizdavaštvu FF Pressa, Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Ove kvalitetne etnološke studije opremljene su iscrpnim znanstvenim aparatom, uključujući pouzdane bibliografije, literaturu i izvore, te popis kazivača i odabranu fotografsku građu, rečeno je na promociji.  Obrađena je cjelokupna tradicijska kultura Hrvata u Vojvodini, koju pripadnici hrvatske zajednice višestoljetno brižno njeguju u svakodnevnim kulturnim i društvenim praksama diljem toga multikonfesionalnog i multietničkoga prostora. Kazivači iz svih hrvatskih zajednica u Vojvodini isticali su kulturne i društvene običaje i pobožnosti svoje sredine.

Svečanosti su nazočili brojni ljubitelji znanstvene i lijepe knjige iz akademske zajednice Zagreba i javnog života Republike Hrvatske, među kojima izdvajamo zastupnicu i predsjednicu Odbora za Hrvate izvan RH u Hrvatskom saboru gđu Zdravku Bušić, veleposlanicu Republike Srbije u Hrvatskoj gđu Jelenu Milić, izaslanicu ministra vanjskih i europskih poslova prof. dr. sc. Vandu Babić Galić, predsjednika Upravnog vijeća HMI gosp. Milana Kovača, prodekanicu Filozofskoga fakulteta  izv. prof. dr. sc. Dolores Grmača, predstavnicu Ministarstva kulture i medija Ivu Mostarčić, i predstavnicu Ministarstva znanosti i obrazovanja gđu Ivanu Prosinečki.

Skup je pisanim putem pozdravio ugledni kulturni djelatnik, pravnik i diplomat Naco Zelić, višedesetljetni predsjednik zavičajnih društava Hrvata iz Vojvodine, čestitajući mlađim naraštajima koji su napisali ova velebna djela.

Izložba „ŽIva baština“

Program je nastavljen svečanim otvorenjem „Izložbe nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji“ pod znakovitim nazivom „Živa baština“. Nematerijalno blago stručno je obrađeno i u pojedinim knjigama, tako da izložba zrcali živost kulturnoga nasljeđa Hrvata u Srbiji. Izložbu je otvorio Tomislav Žigmanov, raniji ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata te aktualni ministar u Vladi Republike Srbije za ljudska i manjinska prava te društveni dijalog.

Izložba „Živa baština“ sadrži 22 elementa bogate nematerijalne baštine iz područja jezika, običaja, glazbe, plesa, tradicijskih umijeća i obrta kao što su: bunjevački i šokački govori bačkih Hrvata, „Dužijanca“, tamburaške prakse, stvaralaštvo u tehnici slame, umijeće izrade šlinga, vinogradarski običaj proslave svetog Vinka (Vincencija) i „kraljci“ u Rumi, Veliko prelo u Subotici, bećarac, ophod betlemaša u Srijemu, golubinačke mačkare, običaj „tuta“ u Plavni, običaj zvonjenja za pokojnike u Surčinu, tradicijsko dvoglasno pjevanje šokačkih Hrvatica iz Monoštora, „polivači“, čuvari Isusova groba, duhovski ophod „kraljica“, bunjevačko momačko kolo, priskakanje Ivanjske vatre, priprema kruha „božićnjaka“, umijeće izrade bunjevačkih i šokačkih papuča (papučoš) i drugo.

Izvođači prigodnog kulturno-umjetničkog programa odjeveni u živopisne narodne nošnje bili su recitator Petar Huska koji je nadahnuto interpretirao na ikavici pjesmu, dok je dojmljivi tradicijski napjev izvela Martina Čeliković,.

 

Čitalački maraton

 

U nastavku manifestacije slijedilo je u Maloj dvorani HMI otvorenje impresivne izložbe cjelokupne nakladničke djelatnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata sa više od sedamdeset reprezentativnih monografija iz svih grana ljudske djelatnosti Hrvata u Srbiji, od beletristike, historiografskih sinteza, udžbenika do likovnih monografija i bogate periodike Zavoda od časopisa „Nova riječ“ do „Godišnjaka za znanstvena istraživanja“ i to u čast Zavodove 15.  obljetnice svestranog djelovanja. Izložbu je predstavila nazočnoj publici i studentima v. d. ravnateljica ZKVH Katarina Čeliković uz kazivače i čitače na lokalnim idiomima hrvatskoga jezika iz Vojvodine .

 

Tekst: Snježana Radoš

Foto: Krasnodar Peršun

Cursos 2023 de idioma croata del Circulo Croata Cultural

 CIRCULO CROATA CULTURAL Y DE SOCORROS MUTUOS

Avda. A. Debenedetti Nº 1776, (1871) Dock Sud, Avellaneda, Rep. Argentina

e– mail circulocroata@yahoo.com.ar .  Fundado el 19 de Marzo de 1923

 

     CURSOS DE IDIOMA CROATA DEL CICLO LECTIVO 2023 EN DOCK SUD

EN EL AÑO DE SU CENTÉSIMO ANIVERSARIO

 

 

Serán virtuales y presenciales en la sede del Circulo Croata Cultural de Dock Sud, Av. A. Debenedetti Nº 1776 y/o en el Colegio Cristo Rey de Dock Sud (25 de Mayo y Superí)

 

 

1) Nivel Inicial Avanzado: Los que aprobaron el Nivel Inicial virtual dictado p/la prof. Aldana Lucic  desde Croacia en el año 2022, cursarán este año 2023 los sábados a la mañana en horario a confirmar con la misma profesora.  Podrán incorporarse al curso otros alumnos con adecuado conocimiento de croata (previa evaluación). Cursado será virtual p/medio de meet de google.  

Inicio de las clases:  1 de Abril de 2023 ; Horario curso : sábado  a la mañana en horario a confirmar.

Arancel : $4.000.- p/mes. Se pagará asimismo una matrícula de inscripción de $4.000.- aparte del arancel mensual. Manuales con cargo. El resto del material didáctico se entrega sin cargo.

 

A.2) Segundo Nivel : Los que aprobaron el Primer Nivel en el año 2022 dictado virtual y presencialmente p/el prof. Ing. T. Pavicic, cursarán este año 2023 los sábados de 10:30 a 12:00 h AM con el prof. Ing. Tomislav Pavicic. Lo harán virtualmente por medio de meet de google y al menos menos 2 veces p/mes en forma presencial en la P.Baja o 1er.p. de la sede del Circulo Croata, Av. A. Debenedetti 1776, Dock Sud (presencial : 1er sábado del mes y último sábado del mes).  

Inicio de las clases :  1 de Abril de 2023 (Nota : esta clase será presencial; Horario curso : sábados de 10:30 a 12:00 h.AM

Arancel : $4.000.- p/mes. Se pagará asimismo una matrícula de inscripción de $4.000.- aparte del arancel mensual. Manuales con cargo. El resto del material didáctico se entrega sin cargo.  

 

A.3) Tercer Nivel : Los que aprobaron el Segundo Nivel en el año 2022 dictado virtual y presencialmente p/el prof. Ing. T. Pavicic, cursarán este año 2023 los lunes de 19:00 a 20:30 h AM con el prof. Ing. Tomislav Pavicic. Lo harán este año virtualmente por medio de meet de google y al menos menos 1 o 2 veces p/mes en forma presencial en la P. baja o 1er.p. de la sede del Circulo Croata, Av. A. Debenedetti 1776, Dock Sud (presencial : en días y horarios a acordar, aunque al menos un día debería ser el último sábado del mes).  

Inicio de las clases :  3 de Abril de 2023 (virtual) ; Horario curso : lunes de 19:00 a 20:30 h PM

Arancel : $4.000.- p/mes. Se pagará asimismo una matrícula de inscripción de $4.000.- aparte del arancel mensual. Manuales con cargo. El resto del material didáctico se entrega sin cargo.

 

 

A.4) Nivel Inicial : (nuevo curso, se inicia este año 2023): Será virtual y presencial y lo dictará el prof. Ing. Tomislav Pavicic los sábados de 9:00 a 10:30 h AM (hora argentina). Para dictado del curso virtual los cursantes deben tener computadora o laptop, cámara web, buena conexión a wifi internet. Será virtual p/medio del programa meet de Google y al menos 2 veces p/mes en forma presencial en la P. baja o 1er. piso de la sede del Circulo Croata, Av. A. Debenedetti 1776, Dock Sud (presencial : 1er sábado del mes y último sábado del mes).  

El máximo de inscriptos será de 12/14 alumnos, pero no podrá ser menor de 5/6 .

Incorporación previa inscripción obligatoria p/email  (circulocroata@yahoo.com.ar o tpavicic42@gmail.com), presencial  u otro medio hasta el 25.03.2023. Deben confirmar su participación p/mail o whattsapp indicando en el mismo todos sus datos  (nombre y apellido, domicilio, edad, DNI, celular (indicar si tienen whattsapp), tel fijo, e-mail).

Inicio de las clases :  1 de Abril de 2023 (clase presencial) ; Horario curso : sábados de 9:00 a 10:30 h AM (hora argentina)  

Arancel : $4.000.- p/ mes. Se pagará asimismo una matrícula de inscripción de $4.000.- aparte del arancel mensual. Manuales con cargo. El resto del material didáctico se entrega sin cargo.

Inscripción y evaluación presencial los días 11.03.2023 y 18.03.202 en la sede del Circulo Croata Cultural,  Av. A. Debenedetti 1776,  Dock Sud de 10 a 12 h.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A.5) Curso de perfeccionamiento y de conversación avanzado : los alumnos que aprobaron y lo cursaron virtualmente en el 2022, lo cursarán este año 2023 los sábados de 13:30 a 15:00 h (horario a confirmar) con la prof. Dra. Iva Vidic. Virtualmente p/ medio de meet de Google 3 veces p/ mes y al menos 1 vez p/ mes en forma presencial en el aula del 1er. piso de la sede del Circulo Croata Cultural, Av. A. Debenedetti 1776,  Dock Sud. Cualquier cambio al respecto les será informado.

Inicio del curso : 1 de Abril 2023 ; Horario curso : sábados de 13:30 a 15:00 h  PM (a confirmar)

Arancel : $4.000.- p/mes. Se pagará asimismo una matrícula de inscripción de $4.000.- aparte del arancel mensual. Manuales con cargo. El resto del material didáctico se entrega sin cargo.

 

Nota para los cursos de los ítems. A.1), A.2), A.3) y A.5) : Reinscripción y/o alumnos nuevos: Los que cursaron y promovieron en el año 2022, deberán confirmar hasta el 25.03.2023 p/ tel, e-mail o wattsapp su inscripción y participación efectiva antes del inicio de los cursos. Podrán eventualmente incorporarse alumnos nuevos a los cursos A.1), A.2), A.3) y A.5) previa inscripción obligatoria hasta el 25.03.2023 y evaluación.

 

Notas importantes :

 

1) Los alumnos que se incorporen a posteriori,  pagarán además del arancel mensual del mes correspondiente, la matrícula de inscripción.

Consultas, reinscripciones: p/e-mail a circulocroata@yahoo.com.ar preferentemente) o al mail  tpavicic42@gmail.com . También p/celular al Ing. Tomislav Pavicic (coordinador de los cursos) al 15 6877 5666 (whattsapp +54 9 11 6877 5666). Otros contactos : Prof. Dra. Iva Vidic : +54 9 11 5821 2263 y Matilde Lucic : +54 9 11 5036 9701

 

2) Vale para todos los cursos : Los pagos son p/ adelantado y p/ transferencia al CBU del Circulo Croata Cultural (Banco Santander) :  CBU 0720009020000001567418. Informar p/ mail,  whattsapp sobre el pago c/ copia de la transferencia, aclarando quien la hizo y concepto del pago (mes, matrícula) al mail del Circulo (circulocroata@yahoo.com.ar) y/o al mail tpavicic42@gmail.com) o p/  whattsapp.  La información permite llevar un registro del curso y en la tesorería.

 

3) toda modificación de la información dada (profesor, días y horarios) les será comunicada  ya que es posible que se incorpore otro/a docente al curso.

 

 

Ususret promociji novoga sveska Hrvatskog iseljeničkog zbornika za 2023

Održivi povratak, dvojezično obrazovanje i transfer znanja –  ključni su tematski impulsi objavljenih publicističkih radova u novome svesku Hrvatskog iseljeničkog zbornika (2023), čija je građa raspoređena u osam tematskih cjelina koje ukupno opsežu 440 stranica

Iz tiska je izišao novi svezak Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2023., koji donosi 34 samostalna autorska priloga koji s više ili manje informacija povezuju četiri kontinenta. Ova Matičina serijska publikacija kontinuirano privlači čitateljstvo od godine 1955. Matičin godišnjak, otkad ga uređuje Vesna Kukavica, podjednako ažurno prati suvremene digitalne nomade koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante raznih provenijencija na globalnim tržištima rada pa sve do naraštaja potomaka hrvatskih iseljenika koji su se afirmirali u kulturama domicilnih sredina od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike, Australije i Novoga Zelanda.  Svjedoci smo i aktualnih preobrazbi društvenog i kulturnog života Lijepe Naše, prateći pozorno u zasebnim autorskim prilozima sudbine modernih pečalbara koji su svoj novi dom našli u tehnološki naprednijim zemljama diljem Starog kontinenta. Održivi povratak, dvojezično obrazovanje i transfer znanja –  ključni su tematski impulsi uvrštenih članaka vrsnih publicista iz domovine i dijaspore.

Neizostavno, Matičin ljetopis sustavno obrađuje i hrvatsko kulturno naslijeđe u migrantskome okružju!

Hrvatski iseljenički zbornik 2023. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima osam tematskih cjelina –  naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige. Građa je raspoređena na 440 stranica i ilustrirana s 110 fotografija. Simbolično, u čast ulaska Republike Hrvatske u Schengen i europodručje – naslovnicu ovogodišnjega sveska Matičina ljetopisa krase naše eurokovanice oblikovane u skladu s hrvatskom novčarskom tradicijom.

 

Predstavljanje Hrvatskoga iseljeničkog zbornika 2023. s njegovom elektroničkom inačicom, na koje vās i ovim putem pozivamo, održat će se u četvrtak, 23. veljače 2023. u 13 sati u Velikoj dvorani HMI na Trgu Stjepana Radića 3 u  Zagrebu.

Novi svezak Hrvatskog iseljeničkog zbornika predstaviti će, nakon pozdravnoga govora ravnatelja HMI profesora Mije Marića, komunikolog prof. dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu; ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar povjesničar prof. dr. sc. Željko Holjevac; savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH kroatist dr. sc. Milan Bošnjak, te urednica Zbornika profesorica Vesna Kukavica. Prigodni glazbeni program izvodi operna sopranistica mag. art Barbara Othman. Voditeljica promocije je profesorica Lada Kanajet Šimić, rukovoditeljica Matičina Odjela za obrazovanje i znanost.

 

 

Tekst: Ivana Rora

Pozivnica

HRVATSKI ISELJENIČKI ZBORNIK 2023.

 

 

SADRŽAJ

 

Predgovor

 

ZNACI VREMENA

Davor Ivo Stier: Europodručje i Schengen – razvojne i geopolitičke perspektive Hrvatske u četvrtom desetljeću

Nenad Pokos: Demografska slika Lijepe Naše u svjetlu novoga popisa stanovništva

Denis Derk: Odjeci kulturnih postignuća naših umjetnika

Sandra Cvikić: Srbijanski proces tranzicijske pravde i položaj hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini i Srbiji

 

KROATISTIČKI OBZORI

Rona Bušljeta Kardum, Mateja Župančić, Mara Plaza Leutar: Izazovi hrvatske nastave u inozemnim multikulturnim društvima

Stan Granic: Nastojanje prenošenja materinskoga jezika na drugu generaciju - rane hrvatske jezične škole u Kanadi

Katica Jurčević, Marina Perić Kaselj, Ozana Ramljak: Migracijski procesi i identiteti u književnom stvaralaštvu Amelije Batistich

Vesna Kukavica: Hrvatski jezik u dijaspori suvremenog doba

Ivana Vidović Bolt: Zlatno izdanje Zagrebačke slavističke škole

Luka Budak: Odlazak istaknutih promicatelja hrvatskog jezika u Australiji i Novome Zelandu

 

MOSTOVI

Ivana Hebrang Grgić: Mogućnosti istraživanja povijesti Hrvata u Australiji i Novome Zelandu na temelju digitalnih izvora

Stan Granic: Hrabrost i izdržljivost, život i karijera legende kanadskoga boksa Georgea Chuvala

Walter F. Lalich: Transnacionalna memorija posljednjih počivališta iseljenika

Vesna Kukavica: Trideseta obljetnica Hrvatskog svjetskog kongresa

Snježana Radoš: Mediji hrvatskih manjina u srednjoj i jugoistočnoj Europi  

 

POVJESNICA

Ivica Miškulin: Stota obljetnica rođenja utemeljitelja Republike Hrvatske

Iva Kajfeš: Doprinos kanadskih Hrvata stvaranju, međunarodnom priznanju i obrani Republike Hrvatske

Ivica Miškulin: Banket u Clevelandu - o sjevernoameričkoj turneji Dinama 1971.

Vinko Grubišić: Uspomene na jedan buran slavistički kongres u Americi

Tihomir Nuić, Mate Sušac:  Izgon – nezaslužena trauma našeg emigranta iz Švicarske

Gojko Borić: Susreti i doživljaji uz pomoć Radija Deutsche Welle

Đuro Vidmarović: Sjećanja uglednog egzilantskog intelektualca

Mauricij Frka Petešić: Novi prilozi za bio-bibliografiju Hrvatske revije

 

DUHOVNOST

Branka Pavić Blažetin: Hrvatski glasnik – postojan čuvar vjerskog identiteta Hrvata u Mađarskoj

Marija Belošević: Radost življenja u novom zavičaju

 

BAŠTINA

Željko Holjevac: Dvjestota obljetnica rođenja Ante Starčevića

Marijan Lipovac: Reformator hrvatskog pravopisa i književnog jezika

 

ZNANOST

Tanja Rudež: Utjecaj kolektivnog psihološkog vlasništva na etničke odnose

Tanja Rudež: San o transferu znanja  našega astrofizičara iz Amerike 

 

NOVE KNJIGE

Marijeta Rajković Iveta: Mladi istraživači i etnološke studije o vojvođanskim Hrvatima

Robert Skenderović: Historiografska sinteza Hrvata iz Mađarske

Sanja Vulić: Kapitalna gradišćanskohrvatska dijalektološka edicija

Lucija Šarčević: Odlično dvojezično izdanje književnosti za djecu

Velimir Srića: Vizija suvremenog hrvatskog zajedništva