Tri događaja u Lijepoj Našoj za pamćenje

Tri događaja u Lijepoj Našoj za pamćenje

Hrvatska je 8. prosinca ove godine na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a dobila jednoglasnu potporu za ulazak u šengenski prostor. Ulaskom u Schengen i eurozonu Hrvatska kao mala i otvorena ekonomija postaje zaštićenija u odnosu na izazove globalnih kretanja. Oproštaj od kune, prilika je za rast uz euro. K tome, ovih je dana stigla i vijest iz Amerike o potpisu Konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja…

Oproštaj od kune, hrvatske službene valute, i prelazak na euro, službenu valutu 19 od 27 zemalja članica Europske unije koje nazivamo europodručjem ili eurozonom, snažno obilježava ovogodišnji Božić u Lijepoj Našoj, stvarajući nadu da će u dolazećoj 2023. život naših građana u domovini i dijaspori biti bolji. Hrvatska s prvim danom nove godine postaje članica europodručja i schengenskoga prostora, drugim riječima ulazi u klub najbogatijih europskih zemalja i otvara se golemom prostoru 26 država koje zajedno obuhvaćaju 4.312.099 četvornih kilometara Staroga kontinenta bez unutarnjih graničnih kontrola. Na vašim i našim mobilnim uređajima dragi prijatelji Hrvatske matice iseljenika, dok božićne blagdane provodite u domovini, ovih dana osvanut će interaktivna karta bankomata na kojoj ćete pronaći najbliži bankomat gdje možete podići eure, najavio je direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović. 

Većina naših ljudi već je nabavila početni paket eurokovanica, koji sadrži 33 kovanice u svim apoenima. Izgledaju vrlo efektno, a na nacionalnoj strani eurokovanica u skladu s hrvatskom novčarskom tradicijom i prema izboru hrvatskih građana svoje mjesto imaju: geografska karta Republike Hrvatske na apoenu od dva eura, stilizirani motiv životinje kune nalazi se na apoenu od jednog eura, portret izumitelja iz Like koji je rasvijetlio čovječanstvo Nikole Tesle krasi apoen od 50, 20 i 10 centi dok su slova HR ispisana na glagoljici otisnuta na apoenu od pet, dva i jednog centa. Spomenuti motivi na našim eurokovanicama imaju u pozadini prepoznatljivu hrvatsku povijesnu šahovnicu, odnosno srebrne i bijele kvadrate. U pravnom smislu, odluku o euru Hrvatska je donijela prije 10 godina potpisivanjem Ugovora o pristupanju Europskoj uniji, prema viziji utemeljitelja hrvatske države dr. sc. Franje Tuđmana. Struktura visokoeuriziranoga hrvatskoga gospodarstva, koje još uvijek ovisi o turizmu koji čini 20 posto bruto domaćeg proizvoda, te činjenica da su Hrvati uz velike iseljeničke doznake iz inozemstva - nakon što su zamijenili njemačke marke eurom - nastavili desetljećima štedjeti u devizi (a ne u vlastitoj kuni), stvarala je u političkoj areni poratne tranzicije Republike Hrvatske potporu vodećih političkih stranaka i gospodarskih čimbenika za ulazak RH u europodručje. Vijeće Europske unije konačno je 12. srpnja 2022. donijelo odluku o primitku RH u eurozonu te je određen fiksni tečaj konverzije na 7,534 kuna za jedan euro, dok je odluka o Schengenu potvrđena na ministarskome Vijeću u Bruxellesu 8. prosinca 2022.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić novinarima je rekao kako su osiguravanje opskrbe gotovinom eura i nesmetan platni promet u zemlji bitni segmenti uvođenja eura. Zamjena gotovog novca vrlo je važan događaj za svaku državu i njezin monetarni sustav. Još ljetos u Hrvatskoj kovnici novca u Svetoj Nedelji počela je proizvodnja hrvatskih eurokovanica, a planirano je da se do Božića otkuje oko 420 milijuna eurokovanica, potvrđuje guverner Vujčić.

Hrvatska ulazi u krug samo petnaestak zemalja koje su istodobno u NATO-u, EU, Schengenu i europodručju i stječe sve moguće referencije kredibiliteta za ulagače, financijske institucije, financijska tržišta i općenito za percepciju zemlje i njezin rast, poručuje predsjednik Vlade Andrej Plenković, dodavši kako je to za 30 godina Lijepe Naše golemo postignuće svih naših građana i političkih elita. Vlada RH, prema premijerovu mišljenju, ostvaruje ciljeve uz socijalnu koheziju hrvatskog društva, uključujući niz mjera kojima potiče očuvanje radnih mjesta i privlači povratak iseljenika u RH.

Postajući dio najuže jezgre i najrazvijenijeg dijela EU-a, bonus nam je istodobni ulazak u schengenski prostor od 1. siječnja 2023. što se tiče graničnih prijelaza, dok primjena slobode kretanja u zračnim lukama stupa na snagu 26. ožujka 2023.

„Nakon ulaska u europodručje i Schengen, Hrvatska će se moći bolje nositi s dolazećim krizama, i građani i poduzeća bit će zaštićeniji u svakom pogledu“, mišljenje je i glavnog analitičara Hrvatske gospodarske komore Gorana Šaravanje, pod čijim vodstvom je komora upravo lansirala HGK Puls, novi proizvod u vidu internetskog ažurnog preglednika analiza i kretanja trendova u hrvatskom i svjetskom gospodarstvu. Lansirani HGK Puls omogućit će gospodarstvenicima pregled očekivanja u širem kontekstu. Četvrtina hrvatskoga izvoza odnosi se na zemlje koje nisu članice EU-a pa ekspert Šaravanja  (rođen i školovan u iseljeničkoj obitelji u Australiji) najavljuje da će posebnu pozornost dati događajima na drugim tržištima, uključujući i Kinu. „Kinu se kod nas u RH zapravo malo prati, a iznimno je važna zbog Njemačke, kojoj je to najvažnije izvozno tržište, no sve što je vezano uz Njemačku izravno utječe i na gospodarstvo EU-a i Hrvatske, kojoj je Njemačka jedan od glavnih vanjskotrgovinskih partnera”, tumači Šaravanja zbog čega će njihove analize obuhvatiti i vijesti iz Azije. Kontekst članstva u Schengenu i europodručju, smatraju iz Hrvatske gospodarske komore, nosi sa sobom niže kamate, povećava konkurentnost te diže i politički i ekonomski rejting zemlje. Makroekonomska kretanja u vrijeme opće financijske neizvjesnosti važna su i građanima koji sve više razmatraju odluke koje se odnose na štednju i pametna ulaganja, poručuje glavni analitičar HGK Šaravanja.

Uz ohrabrujuće povijesne uspjehe u europskoj obitelji naroda, potvrđene dvjema odlukama u Bruxellesu, koje Hrvatsku na isti dan 1. siječnja 2023. uvode u eurozonu i Schengen, naše je građane ovoga prosinca obradovala još jedna važna vijest, ovoga puta iz Amerike - gdje živi gotovo dvomilijunska hrvatska iseljenička zajednica u četvrtom i petom naraštaju. Name, u Washingtonu je 7. prosinca potpisana Konvencija iliti ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. S hrvatske strane Konvenciju je potpisao dr. sc. Marko Primorac, ministar financija RH, a s američke Jose W. Fernandez, podtajnik za gospodarski rast, energiju i okoliš u US Department of State. Potpisana Konvencija donosi brojne pogodnosti pri oporezivanju svih vrsta dohotka i dobiti. Potpisivanje Konvencije još je jedan u nizu pozitivnih koraka u međusobnim odnosima Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, nakon odluke o ukidanju viza za hrvatske građane, koje će doprinijeti jačanju bilateralnih veza te intenziviranju buduće svekolike suradnje, prvenstveno  trgovinske razmjene, novih investicija, ali i  prijeko potrebnog prijenosa znanja.

Tekst: Vesna Kukavica

Fotografije: Hina / ustupljene fotografije Hrvatske narodne banke

Australske uspomene i pisma Stjepana Asića

 Australske uspomene i pisma Stjepana Asića

Tekst i fotografije: Snježana Radoš

U organizaciji Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu je 8. prosinca ove godine, u nazočnosti štovatelja i prijatelja te predstavnika državnih institucija, svečano predstavljena knjiga autora Stjepana Asića „Pisma iz daljine, Hrvati (Zapadne) Australije, 1976. - 2022.“,  uz prijevod na engleski jezik prve Asićeve knjige pod naslovom „Vapaj iz daljine, Hrvati (Zapadne) Australije (1976-2016)“ / „A Cry from Afar  Croats of (Western) Australia (1976-2016)“. Dvostruka je to Asićeva svečanost, uz promociju prijevoda ranije objavljenih memoara, javnosti je predstavljena i dodatna knjiga pisama i dokumenata iz bogate Asićeve pismohrane. Dvostruko izdanje, predstavili  su zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika dr. sc. Ivan Tepeš, autor Stjepan Asić iz Australije i Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo HMI koja je i moderirala programom.   

Građa knjige „Pisma iz daljine, 1976. – 2022.” publiciste Stjepana Asića donosi pred čitateljstvo niz  važnijih pisama, osvrta i članaka, koje je autor kroz desetljeća emigracije razmjenjivao s aktivistima raznih hrvatskih iseljeničkih kulturnih, društvenih i političkih organizacija te pojedinaca, razvivši s njima nerijetko i snažno osobno prijateljstvo.  Godine dopisivanja s istaknutim figurama hrvatskih organizacija i pojedinaca autor je sabrao s vremenskim odmakom, ukoričivši najreprezentativnije  priloge, a oni se doimaju kao efektan dodatak prvoj Asićevoj knjizi „Vapaj iz daljine, Hrvati (Zapadne) Australije 1976.-2016.)“.  Pisma su objelodanjena u kronološkome redoslijedu – autentično zrcaleći emocije i aktivnosti emigranata Asićeva naraštaja, zahvativši period od pet desetljeća, točnije punih 46 godina i to od 1976. do 2022. godine.

Dr. sc. Ivan Tepeš je čestitajući autoru, hrvatskom iseljeniku i političkom emigrantu, na vrijednom doprinosu hrvatskoj historiografiji i znanosti općenito (budući se iseljeništvom bave i druge znanosti), istaknuo veliku vrijednost ovih knjiga kao primarnih javno objavljenih izvora na hrvatskoj i engleskom jeziku. Preko sadržaja objavljenih pisama možemo vidjeti odnose unutar hrvatske političke emigracije, aktivnosti i odnose prema stranim međunarodnim političkim čimbenicima, i vrlo važnom odnosu s edijima imajući u vidu stereotipe o hrvatskoj zajednici u Australiji – rekao je Tepeš.   

Memoari „Vapaj iz daljine“ autora Stjepana Asića s višedesetljetnom australskom adresom kroz paletu osobnih doživljaja istodobno daju i pregled o životu Hrvata iz Zapadne Australije u razdoblju od sredine sedamdesetih prošloga stoljeća do prvih desetljeća 20. stoljeća. Sam naslov već daje naslutiti autorov motiv pisanja knjige. Izazovi migrantskog života tijekom četiri najvažnija životna desetljeća u tuđini, uz jezične i ine barijere, mogu se sažeti u znakovitu naslovnu sintagmu „Vapaj iz daljine“. Autor kroz čitavu lepezu aktivnosti iznosi svoju autobiografsku priču, kritički opisujući pojedinosti vlastitog životnog puta na vremenskoj okomici od gotovo pola stoljeća, osvrćući se na važnost podrijetla, na (samo)potvrđivanje kroz rad, značaj domicilnog društva i migrantskih mreža kao i  ostalih društvenih veza za opstanak - malog čovjeka, ali velikih ljudi žarkoga srca - daleko od zavičaja. Kroz autorov pripovjedački izričaj zapažaju se nijanse, raspon i talent dostojne i značajne karijere gospodarstvenika i političara, koji je svojim radom spojio sve tijekove nekadašnjeg i suvremenog hrvatsko-australskog života. Prijevod na engleski njegovih memoara bit će divna uspomena ne samo za njegove unuke, već i za cijelu australsku javnost, gdje već stasa četvrti naraštaj građana hrvatskih korijena, zainteresiran za hrvatsku prošlost i afirmaciju hrvatskih interesa danas. Kao inicijator, osnivač, član upravnih odbora i pokretač mnogih aktivnosti i udruga važnih za očuvanje hrvatskog identiteta u Zapadnoj Australiji, autor Stjepan Asić se susreće i surađuje s nekoliko generacija australskih Hrvata gdje je svima u srcu zapisana domovina Hrvatska. Autor je priču globalnog značaja obogatio osobnim slikama, oglasima i isječcima iz novina, naslovnicama službenih hrvatskih glasila, slikama s javnih nastupa, brošurama te ostalom arhivskom građom, kazala je Vesna Kukavica.     

Autor Stjepan (Stephen) Asić, političar, gospodarski i javni djelatnik rođen je u Zagrebu, 10. ožujka 1944. Osnovnu školu završio je u Splitu (1955). Odselio je, ne bez trauma, u Montevideo (1957), a zatim u Perth (1962), gdje je maturirao i diplomirao na Tehničkoj školi za dizajn (1971). Bio je član Hrvatskoga narodnog vijeća (HNV) od 1976. Predsjednik Mjesnoga odbora u Perthu postao je 1977, a od 1978. do 1992. bio je glavni tajnik te organizacije. Sabornik je znamenitoga Sabora HNV-a od 1985. do godine 1990. Suosnivač je Međudruštvenoga odbora hrvatskih organizacija u Zapadnoj Australiji (1978), čiji je bio tajnik i predsjednik (1991-92). Jedan je od prvih urednika Hrvatskog radio programa u Perthu (1978-1993) i suosnivač Hrvatskoga socijalnog ureda (1992). Također je član Hrvatskoga svjetskog kongresa (od 1995), čijeg je ogranka za Zapadnu Australiju bio dopredsjednik (1995-1997), tajnik (1997-2002) i predsjednik (od 2002). Predsjednik je Kontinentalnoga tijela Australsko-hrvatskoga kongresa (od 2005), dok je na svjetskoj razini bio potpredsjednik Hrvatskoga svjetskog kongresa (2006-12), glavni tajnik (2012-14) te predsjednik (2014-2016). Pridonio je organizaciji Hrvatskih svjetskih igara u Zagrebu (2014). Bio je i koordinator Hrvatskoga tjedna kulture (1989-2009) te je aktivno sudjelovao pri osnivanju privremenog odbora Hrvatske demokratske zajednice u Australiji (1989), a za Domovinskoga rata u prikupljanju humanitarne pomoći za Hrvatsku, organizaciji javnih demonstracija te na međunarodnom priznanju Hrvatske. Organizator je godišnjih komemoracija bleiburškim žrtvama i Križnoga puta. Autor je više političkih članaka, pisao je o radu hrvatskih društvenih i političkih organizacija u Zapadnoj Australiji. Bio je član Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan domovine, kao i predstavnik Australije (2013-2017). Živi u Australiji i uživa s unucima.

U Santiagu potpisan Sporazum o suradnji između Čileanskoga papinskog katoličkog sveučilišta i Društva hrvatskih književnika

 

U Santiagu potpisan Sporazum o suradnji između Čileanskoga papinskog katoličkog sveučilišta i Društva hrvatskih književnika

U okviru međunarodne suradnje Društva hrvatskih književnika i uz financijsku potporu Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo predsjednica Povjerenstva za književne veze DHK-a Željka Lovrenčić od 13. do 19. studenog boravila je u Santiagu.  

Gostovala je na Fakultetu za književnost Čileanskoga papinskog katoličkog sveučilišta kamo ju je pozvao dekan, akademik Patricio Lizama Amestica. Tu se susrela sa zamjenicom dekana Rosom Maríjom Lazo te s profesorima koji predaju književno prevođenje - voditeljem Odjela za prevođenje Carlesom Tebéom, Leticijom Goellner i Pablom Saavedrom.  Razgovarala je sa studentima prevođenja i u okviru seminara naslovljenog „Razgovori na temu književnog prevođenja“ održala predavanje o hrvatsko-čileanskim književnim vezama. Uz nazočnost veleposlanice RH Mire Martinec i diplomatskog atašea Marte Tomić, potpisan je Sporazum o suradnji između Čileanskoga papinskog katoličkog sveučilišta i Društva hrvatskih književnika. U ime gđe Maríje Loreto Massanés Vogel, prorektorice Čileanskoga papinskog katoličkog sveučilišta zadužene za ekonomske poslove i  predsjednika DHK-a Zlatka Krilića, potpisali su ih Patricio Lizama Amestica i Željka Lovrenčić.   

Dana 15. studenog Lovrenčić je u Iberoameričkoj zakladi uz dopredsjednika Iberoameričke zaklade i rektora sveučilišta u Asuncionu Joséa Enriquea Schrödera, predstavila prijevod pjesničke zbirke Teodora Elssake „Bljesak munje“ koju je u njenom prijevodu 2019. objavio Istarski ogranak DHK-a i uredio Boris Domagoj Biletić. Na događaju je bio prisutan veliki broj osoba iz čileanskih književnih, kulturnih i znanstvenih krugova među kojima valja istaknuti predsjednika Čileanske akademije za jezik Guillerma Sotoa Vergaru, ravnatelja Čileanske nacionalne knjižnice Pedra Pabla Zegersa, glasovitoga japanskog slikara rođenog u Santiagu koji je naslikao niz slika s temama iz Elssakinih pjesama Roberta Hayashija, skladatelja Alexandera Elssaku, sopranisticu Esperanzu Restucci, Martu Tomić, Guillerma Mimicu… Arhitektica i slikarica te direktorica Iberoameričke zaklade Aramí Elssaca uručila je Željki Lovrenčić priznanje te udruge za uspješno njegovanje kulturnih veza između zemalja Latinske Amerike i Hrvatske.   

U četvrtak 17. studenog na Hrvatskome je stadionu održano svečano predstavljanje knjige Chile Croacia * 30 años de sólida amistad (Čile Hrvatska * 30 godina čvrstog prijateljstva). Na predstavljanje na kojemu se okupio veliki broj ljudi među kojima su, između ostalih, bili  veleposlanica RH u Čileu NJ. E. Mira Martinec i svi djelatnici Veleposlanstva, pripadnici hrvatske zajednice i čileanski književnici Diego Muñoz Valenzuela, Christian Montes Capó, Carmen Troncoso, Ximena Troncoso, Nicoló Gligo i Patricia Štambuk, govorili su Mira Martinec, Željka Lovrenčić i posebno nadahnut predsjednik Udruženja stručnjaka i poduzetnika hrvatskih korijena, književnik Guillermo Mimica. Preko video veze nazočnima se obratio i prvi hrvatski veleposlanik u Čileu g. Frane Krnić te sadašnji čileanski veleposlanik u Republici Hrvatskoj  NJ. E. Christián Streeter.    

U petak 18. studenog Željka Lovrenčić se u Društvu čileanskih književnika susrela sa sadašnjim predsjednikom Društva čileanskih književnika Davidom Hevijom i bivšim predsjednicima te udruge Robertom Riverom i Reynaldom Lacámerom te s predsjednikom čileanskog PEN-a Germánom Rojasom s kojima je razgovarala o mogućnostima suradnje s Društvom hrvatskih književnika.

            Tekst i fotografije: Marija Tomić