Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje: U pisanju ukrajinskih imena mjesta služite se ukrajinskim jezikom

Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje: U pisanju ukrajinskih imena mjesta služite se ukrajinskim jezikom

https://www.hina.hr/vijest/10918487

ZAGREB, 26. veljače 2022. (Hina) - Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ)preporučuje da se ukrajinski toponimi navode prema ukrajinskome, a ne prema ruskome jeziku te je u subotu pozvao sve medijske kuće u Hrvatskoj da se u svojim izvješćima služe ukrajinskim imenima gradova i naselja.

Iskazujući solidarnost s ukrajinskim narodom znanstvenici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje pozivaju sve medijske kuće u Hrvatskoj da se u svojim izvješćima služe ukrajinskim imenima gradova i naselja, objavio je u subotu (IHJJ) potaknut čestim medijskim upitima o načinu pisanja ukrajinskih toponima zbog novonastale situacije.

Tako je: Kijiv (uz tradicionalni naziv Kijev), Ljviv, Harkiv, Dnjipro, Odesa, Doneck, Družkivka, Zaporižja, Krivij Rih, Mikolajiv, Mariupolj, Luhansk, Makijivka, Izmajil, Vinicja, Simferopolj, Sevastopolj, Herson, Poltava, Černihiv, Čerkasi, Sumi, Horlivka, Žitomir, Kamjanske, Kropivnjickij, Hmeljnickij, Rivne, Černivci, Kremenčuk, Ternopilj, Ivano-Frankivsk, Luck, Bila Cerkva, Kramatorsk, Melitopolj, Kerč, Nikopolj, Slovjansk, Berdjansk, Sjevernodoneck, Alčevsk.

IHJJ ovom prilikom podsjeća na to da se u javnu raspravu o "Hrvatskome pravopisu" Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 2013. godine vrlo aktivno uključilo ukrajinsko veleposlanstvo u Hrvatskoj te su iznijeli prijedlog da se već ustaljeni ukrajinski toponimi u hrvatskome jeziku navode ravnopravno prema ukrajinskome kao i prema ruskome jeziku.

Tako je u "Hrvatski pravopis" ušlo sljedeće pravilo: "S obzirom na to da su i osobna i ostala imena iz ukrajinskoga u hrvatski često ulazila prema ruskome izgovoru, istovrijedno je i njihovo pisanje prema transfonemizacijskim pravilima koja vrijede za prenošenje ukrajinske ćirilice na hrvatsku latinicu: Čornobilj, Kijiv, Ljviv, Dnjipro, Dnjipropetrovsk, Harkiv, Sergij Bubka, Andrij Ševčenko, a za nova imena mjesta i osobna imena preporučuje se transfonemizacija iz ukrajinskoga jezika."

Jednako tako Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje podsjeća na to da se u "Hrvatskome pravopisu" (https://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf)  nalazi i tablica za transfonemizaciju ukrajinske ćirilice prema kojoj se hrvatskomu jeziku mogu prilagoditi i ostala ukrajinska imena. 

 

Hina – Hrvatska izvještajna novinska agencija

 

Predstavljena knjiga Vladimira P. Gossa "Početci hrvatske umjetnost"

Predstavljena knjiga Vladimira P. Gossa "Početci hrvatske umjetnost"

Knjiga povjesničara umjetnosti Vladimira Petera Gossa "Početci hrvatske umjetnosti", koja odgovara na pitanja koja se nedostatno postavljaju, predstavljena je u nazočnosti brojene publike u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu 2. ožujka 2022. Knjigu su predstavili književnik Ivan Rogić Nehajev, profesori na Fakultetu političkih znanosti Božo Skoko i dr. sc. Boris Beck te autor knjige Vladimir Peter Goss. Rogić Nehajev istaknuo je kako je riječ o tropletnom autoru, koji je prvi dio života proveo u Zagrebu tijekom tzv. socijalističkoga razdoblja, potom odselio u SAD, a onda se vratio u Hrvatsku.

Po povratku u Hrvatsku iz Amerike godine 1999. nastavlja znanstveno-nastavničku karijeru na Sveučilištu u Rijeci kao redoviti profesor u trajnom zvanju od 2002. do 2012., napomenuo je. Uz srednjovjekovnu umjetnost i kulturu posebice se bavi studijima prostora, kulturnog pejsaža i dosega umjetničke kritike, dodao je Rogić Nehajev. Podsjetio je i da je Goss tijekom Domovinskog rata bio dopisnik Večernjeg lista iz SAD-a te (pro bono) voditelj Odjela za promidžbu Nacionalne federacije američkih Hrvata. Objavio je tisuće novinskih članaka, osvrta, kritika, a bio je suautor i urednik segmenta o povijesti hrvatske umjetnosti za projekt HAZU o resursima od nacionalne važnosti. Goss je i autor deset romana i narativnih kronika, te osamdesetak kratkih priča, istaknuo je.

Knjiga "Početci hrvatske umjetnosti", naglasio je Rogić Nehajev, zahvaća pitanje umjetnosti u početku te što je umjetnost uopće i kako se ona odnosi prema krajoliku. Govoreći o autoru Beck je istaknuo Gossov odgovor na pitanje zašto se vratio iz SAD-a u Hrvatsku kad mu je u Americi sigurno bilo bolje. Možda je tamo bolje, ali u Hrvatskoj je sigurno ljepše, odgovorio je Goss, kako podsjeća Beck. Knjiga "Početci hrvatske umjetnosti" (488 str.) podijeljena je na dva dijela - Početci hrvatske umjetnosti i Trajanje hrvatske umjetnosti, a odgovara na pitanja koja se rijetko ili nedostatno postavljaju. Temeljno pitanje povijesti umjetnosti, osobito one koja se tiče nacionalnog u umjetnosti te što je u pojedinoj umjetnosti općenito umjetničko, a što je nacionalno. 

Autor prati razvoj umjetnosti na području na koje su se doselili Hrvati pokušavajući proniknuti u ono specifično hrvatsko u umjetničkom izričaju, od intervencije u prostor, prvo preko tumačenja, a onda i preko aktivnih intervencija, vrlo često prvotno u vidu arhitekture. Knjiga je obogaćena i produbljena spoznajama drugih struka – filologije, povijesti, etnologije pa ona zatvara krug od samih početaka u kojima je upravo krajolik sam bio umjetnost, preko umjetničkih djela u užem smislu, do promišljenih uklapanja urbanih tvorevina u taj isti krajolik u vidu njegove reinterpretacije i kvalitativne dogradnje.

 Knjigu je objavio zagrebački nakladnik Ibis grafika.

 Vladimir Peter Goss rođen je u Zagrebu 1942. Povjesničar je umjetnosti, pisac i novinar. U Zagrebu je 1960. maturirao na Klasičnoj gimnaziji, a 1966. na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest umjetnosti i engleski te magistrirao povijest umjetnosti. Godine 1969. odlazi u SAD gdje je 1972. doktorirao na Cornell University (Ithaca, NY), a predavao je na University of Michigan, University of Tel-Aviv, University of North Carolina – Chapel Hill, te sveučilištima u Zagrebu i Rijeci. Autor je ili suautor šesnaest knjiga i znanstvenih kataloga te 95 znanstvenih studija s naglaskom na razdoblja predromanike i romanike na Mediteranu i u Jugoistočnoj Europi.

Tekst i fotografije: Hina / HMI