Branka Bezić Filipović - Hvarski ribariI i brodograditelji u Novome Svijetu

Branka Bezić Filipović

HVARSKI RIBARI

I BRODOGRADITELJI U NOVOME SVIJETU

...tako daleko, daleko, a opet sve tako naše i domaće...

http://www.studiacroatica.org/ribari/2019_ribari.htm

Iseljavanje s otoka Hvara započelo je u vrijeme kada se i ostalo dalmatin-  sko stanovništvo otisnulo u svijet iz svog siromašnog kraja, pritisnuto teš- kim životom u zabačenom dijelu Austro-Ugarske Monarhije, gdje se živjelo od poljoprivrede i ovisilo o vremenskim prilikama. Zbog karaktera zemljišta najviše se uzgajao ječam, kukuruz i pšenica, ali u nedovoljnim količinama. Najvažniji poljoprivredni proizvodi bili su masline i loza, te prilično razvi- jeno stočarstvo -uzgoj ovaca i koza. Međutim, nije bilo moguće ići ukorak s novim dostignućima, plovilo se na jedra u doba parobroda, a prometna povezanost s kopnom bila je nedostatna. Industrija se također jedva razvijala, a intelektualnih zanimanja je bilo malo. 

Takva gospodarska struktura odredila je i strukturu naselja. Gradovi su bili malobrojni, te je tako 1848. godine   najveći bio Split s 10 700 stanovnika. Seosko i otočko stanovništvo bilo je daleko brojnije. Austrija je političkom odlukom s Italijom snizila visinu carina, pa   je time omogućila prodor talijanskih vina na dalmatinsko tržište i zadala veliki udarac dalmatinskom gospodarstvu. Ta, takozvana Vinska klauzula bila  je na snazi od 1891. do 1904. godine. Nakon toga uslijedile su bolesti vino- ve loze, pa se dalmatinsko vinogradarstvo više nikada nije sasvim oporavi-  lo. Stanovništvo se počelo stihijski iseljavati na sve strane svijeta, poneseno pričama o zaradi. Bila je moguća, no ne i jednostavna, pa su, kao i u svemu, uspijevali samo najjači. 

U početku se radilo za preživjeti i isplatiti put, a ka- snije i za pomagati obitelj u starom kraju. Tako je na iseljenicima u dobroj mjeri ležalo dalmatinsko gospodarstvo, što je ispočetka izgledalo korisno, ali, prema riječima povjesničara Ljubomira Antića, koristi su bile privremene, a štete dalekosežne. Mladići su odlazili iz domovine i kako bi izbjegli vojničku dužnost, pa su u slučaju povratka bili podvrgnuti teškim kaznama jer su bili smatrani bjeguncima. Tu situaciju uspio je dijelom ublažiti Starograđanin, zastupnik Juraj Biankini, u kolovozu 1897. godine, podnoseći rezoluciju u Dalmatinskom saboru i Carevinskom vijeću u Beču, u kojoj je molio da se podieli kraljevsko pomilovanje izseljenicim, kojima nije slobodan povratak radi vojničkih prekršaja, a prigodom 50 godina vladanja Nj.V. cara i kralja Franje Josipa. Računa se da je od 70-ih godina 19. stoljeća do Prvog svjetskog rata iz Dalmacije iselilo 14% stanovništva. Otočani, vični plovidbi i ribarstvu, svoje su znanje primjenjivali i prilagođavali na drugim stranama svijeta, na mnogo zahtjevnijim morima. Neki su čak s lakoćom pronalazili nove putove i učili druge kako izlaziti nakraj s morem.

http://www.studiacroatica.org/ribari/2019_ribari.htm

Državni tajnik Milas u posjetu Općini Kiseljak

https://hrvatiizvanrh.gov.hr/vijesti/drzavni-tajnik-milas-u-posjetu-opcini-kiseljak/4607

• Galerija fotografija

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 

U Kiseljaku je danas položen kamen temeljac nove zgrade Doma zdravlja te je održan redovni godišnji sastanak s načelnicima i predsjednicima općinskih vijeća - predstavnicima Hrvata 

Svečanim polaganjem kamena temeljca u utorak, 29. listopada 2019., započela je izgradnja nove zgrade Doma zdravlja u Kiseljaku u Bosni i Hercegovini.

Projekt je pokrenut s ciljem osiguravanja bolje zdravstvene skrbi za stanovnike Kiseljaka, a prepoznala ga je i podržala Vlada Republike Hrvatske kao projekt kojim se pokazuje odgovornost prema građanima, proaktivnost u kreiranju politika za njihovo bolje danas i sutra i kojim se stvaraju preduvjeti za ostanak i kvalitetan život Hrvata u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas koji je, zajedno s državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom, hrvatskim veleposlanikom u Bosni i Hercegovini Ivanom Sabolićem te predsjednikom HDZ-a i HNS-a Bosne i Hercegovine Draganom Čovićem nazočio polaganju kamena temeljca, istaknuo je ovom prilikom kako ga posebno veseli što se takvi projekti realiziraju partnerski, u suradnji i punom zajedništvu.

„Siguran sam da kamen temeljac koji danas polažemo nije samo temeljni kamen za jednu zgradu, za jedan dom zdravlja. To je i temelj našeg zajedništva bez kojeg ni jedan projekt, ma kako vrijedan bio, ne bi imao puni smisao. Ne bi imao ono nešto što nas sve skupa čini ponosnim i što nas kao narod, bez obzira gdje živimo, čini jedinstvenim i prepoznatljivim. To je zajedništvo. Stoga budimo i ostanimo uvijek takvi. Samo zajedno i u suradnji, stavljajući uvijek interes našeg naroda na prvo mjesto, možemo prevladati sve izazove koji su pred nama“, poručio je Milas, u želji da se već sljedeće godine održi svečanost otvorenja Doma zdravlja.

U proteklom, trogodišnjem razdoblju, zajedničkim naporima započeti su i završeni brojni projekti od životne važnosti za narod koji živi na ovom području Bosne i Hercegovine. No, prostora za rad ima na pretek. Potrebno je odrediti prioritete za naredno razdoblje, vidjeti što je moguće zajednički učiniti za kako bi se unaprijedila kvaliteta života ljudi u ovom kraju, kako bi se pravovremeno odgovorilo na sve potrebe, ali i kako bi se prepoznale nove prilike i potencijali za prosperitet i razvoj. Upravo s tim ciljem, državni tajnici Zvonko Milas i Nikola Mažar uputili su se, nakon polaganja kamena temeljca, prema Općini Kiseljak gdje je održan redoviti godišnji sastanak s načelnicima i predsjednicima općinskih vijeća – predstavnicima Hrvata iz Županije Središnja Bosna i Zeničko-dobojske županije.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu
HRVATSKI SABOR

2050

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKOM DRŽAVLJANSTVU

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvat­skom državljanstvu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 18. listopada 2019.

Klasa: 011-01/19-01/188
Urbroj: 71-06-01/1-19-2
Zagreb, 22. listopada 2019.

Predsjednica
Republike Hrvatske
Kolinda Grabar-Kitarović, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKOM DRŽAVLJANSTVU

Članak 1.

U Zakonu o hrvatskom državljanstvu (»Narodne novine«, br. 53/91., 70/91. – ispravak, 28/92., 113/93. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 4/94., 130/11. i 110/15.) članak 4. mijenja se i glasi:

»Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete:

1. čija su oba roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljani;

2. čiji je jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta hrvatski državljanin, a dijete je rođeno u Republici Hrvatskoj;

3. stranog državljanstva ili bez državljanstva kojeg su prema odredbama posebnog zakona posvojili hrvatski državljani.«.

Članak 2.

Članak 5. mijenja se i glasi:

»Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo osoba rođena u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, ako do navršene 21. godine života bude prijavljena u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu ili u matičnom uredu u Republici Hrvatskoj radi upisa u evidenciju kao hrvatski državljanin.

Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo i osoba starija od 21. godine života, rođena u inozemstvu čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, ako u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnese zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih državljana, a Ministarstvo unutarnjih poslova prethodno utvrdi da ne postoje zapreke iz članka 8. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

Osoba rođena u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, a ne udovoljava pretpostavci iz stavka 1. ovoga članka, stječe hrvatsko državljanstvo ako bi ostala bez državljanstva.«.

Članak 3.

U članku 8. stavku 1. točki 1. riječi: »te da mu nije oduzeta poslovna sposobnost« brišu se.

Točka 5. mijenja se i glasi:

»5. da poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je podmirio dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo.«.

Članak 4.

U članku 9. riječi: »točke 1., 3. i 4.« zamjenjuju se riječima: »točke 3. i 4.«.

Članak 5.

Članak 11. mijenja se i glasi:

»Iseljenik i njegovi potomci mogu prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljavaju pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 2. – 4. ovoga Zakona.

Stranac koji je u braku s osobom iz stavka 1. ovoga članka može steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 2. – 4. ovoga Zakona.

Iseljenik iz stavka 1. ovoga članka je osoba koja se prije 8. listopada 1991. godine iselila s područja Republike Hrvatske u namjeri da u inozemstvu stalno živi.

Iznimno, iseljenik iz stavka 1. ovoga članka je i pripadnik hrvatskog naroda koji se iselio s prostora u sastavu bivših država u kojima se, u vrijeme iseljenja, nalazilo i područje današnje Republike Hrvatske.

Iseljenikom se ne smatra osoba koja je iselila s područja Republike Hrvatske na temelju međunarodnog ugovora ili se odrekla hrvatskog državljanstva, osoba koja je promijenila prebivalište u druge države koje su u to vrijeme bile u sastavu državne zajednice kojoj je pripadala i Republika Hrvatska te osoba koja je iselila s područja Republike Hrvatske, a nije imala bivše hrvatsko republičko državljanstvo, odnosno zavičajnost na području Republike Hrvatske.«.

Članak 6.

U članku 12. stavku 2. na kraju rečenice briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: »ako godinu dana živi u Republici Hrvatskoj s odobrenim boravkom.«.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»Na zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova, nadležno ministarstvo odnosno središnji državni ured daje obrazloženo mišljenje iz kojeg nedvojbeno proizlazi postojanje interesa Republike Hrvatske za primitak u hrvatsko državljanstvo stranca iz stavka 1. ovoga članka.«.

Članak 7.

Članak 13. mijenja se i glasi:

»Prirođenjem stječe hrvatsko državljanstvo maloljetno dijete:

1. ako oba roditelja stječu državljanstvo prirođenjem, ili

2. ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan od roditelja, a dijete živi u Republici Hrvatskoj i ima odobren stalni boravak, ili

3. ako jedan od roditelja stječe državljanstvo prirođenjem na temelju članka 11. stavka 1. ili članka 16. ovoga Zakona, ili

4. ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan od roditelja, drugi je bez državljanstva ili nepoznatog državljanstva, a dijete živi u inozemstvu.

Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva za maloljetno dijete podnosi jedan od roditelja uz pisanu suglasnost drugog roditelja ili skrbnik djeteta.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka, zahtjev može samostalno podnijeti jedan od roditelja:

– ako je drugi roditelj umro ili je proglašen umrlim,

– ako je drugi roditelj lišen poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na odlučivanje o statusnim pitanjima djeteta,

– ako na temelju sudske odluke samostalno ostvaruje roditeljsku skrb u cijelosti ili u tom dijelu odnosno ako drugom roditelju miruje ostvarivanje roditeljske skrbi na temelju sudske odluke,

– ako je drugom roditelju nepoznato boravište.

U slučaju iz stavka 3. podstavka 4. ovoga članka zahtjev se može podnijeti samo uz prethodnu suglasnost nadležnog centra za socijalnu skrb.«.

Članak 8.

U članku 16. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»Iznimno od stavka 2. ovoga članka, dokaze o pripadnosti hrvatskom narodu ne mora priložiti osoba za čije je roditelje nesporno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu.«.

Članak 9.

Članak 20. mijenja se i glasi:

»Djetetu do navršene 18. godine života prestaje otpustom hrvatsko državljanstvo:

1. na zahtjev oba roditelja kojima je hrvatsko državljanstvo prestalo otpustom, ili

2. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na način iz točke 1. ovoga stavka jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani državljanin, ili

3. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na način iz točke 1. ovoga stavka jednom od roditelja, a drugi roditelj koji je hrvatski državljanin da pisanu suglasnost za otpust djeteta iz hrvatskog državljanstva.

Dijete do navršene 18. godine života, posvojeno od stranih državljana, otpustit će se iz hrvatskog državljanstva na zahtjev posvojitelja.«.

Članak 10.

U članku 21. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

»Osoba koja se kao punoljetna odrekla hrvatskog državljanstva ne može ponovno steći hrvatsko državljanstvo.«.

Članak 11.

U članku 22. stavak 2. mijenja se i glasi:

»Djetetu do navršene 18. godine života, posvojenom od stranih državljana, prestat će hrvatsko državljanstvo odricanjem na zahtjev posvojitelja.«.

Članak 12.

Članak 24. mijenja se i glasi:

»Osobe koje su hrvatsko državljanstvo stekle podrijetlom ili rođenjem na području Republike Hrvatske u evidenciju o državljanstvu upisuju se prilikom upisa u maticu rođenih. Zahtjev za upis u evidenciju može se podnijeti i putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.

Poslove stjecanja hrvatskog državljanstva podrijetlom i rođenjem na području Republike Hrvatske obavlja nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na stjecanje hrvatskog državljanstva.

Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem, za prestanak hrvatskog državljanstva i za utvrđivanje hrvatskog državljanstva podnosi se osobno u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, prema mjestu odobrenog privremenog odnosno stalnog boravka.

Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako se radi o osobi s invaliditetom, zahtjev iz stavka 3. ovoga članka može se podnijeti putem zakonskog zastupnika ili ovlaštenog opunomoćenika.

Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem, za prestanak hrvatskog državljanstva i za utvrđivanje hrvatskog državljanstva može se podnijeti i putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.«.

Članak 13.

U članku 24a. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:

»Osobe koje su hrvatsko državljanstvo stekle podrijetlom smatraju se hrvatskim državljanima od trenutka rođenja.«.

Dosadašnji stavci 1., 2., 3. i 4. postaju stavci 2., 3., 4. i 5.

Članak 14.

Iza članka 24a. dodaje se članak 24b. koji glasi:

»Članak 24b.

Osoba koja stječe hrvatsko državljanstvo prirođenjem daje svečanu prisegu.

Tekst svečane prisege glasi: »Prisežem svojom čašću da ću se kao hrvatski državljanin/državljanka pridržavati Ustava i zakona te poštivati pravni poredak, kulturu i običaje u Republici Hrvatskoj.«.

Ministar nadležan za unutarnje poslove pravilnikom propisuje način i postupak davanja svečane prisege.«.

Članak 15.

Pravilnik iz članka 24.b stavka 3. koji je dodan člankom 14. ovoga Zakona ministar nadležan za unutarnje poslove donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Ministar nadležan za unutarnje poslove uskladit će Pravilnik o obrascima zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem i za prestanak hrvatskog državljanstva te načinu vođenja i sadržaju evidencije o stjecanju hrvatskog državljanstva prirođenjem i po međunarodnim ugovorima te evidencije o prestanku hrvatskog državljanstva (»Narodne novine«, br. 65/12.) i uz prethodnu suglasnost čelnika središnjih tijela državne uprave nadležnih za znanost, obrazovanje, sport i kulturu, Pravilnik o načinu provjere poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva (»Narodne novine«, br. 118/12.) s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 16.

Iza članka 30. dodaje se članak 30.a koji glasi:

»Članak 30.a

Na prijedlog ministarstva nadležnog za hrvatske branitelje, hrvatskim državljaninom s danom 8. listopada 1991. smatra se nestali i smrtno stradali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji nema upis u evidenciju hrvatskih državljana.

Hrvatskim državljaninom smatra se i osoba rođena u razdoblju od 8. siječnja 1977. do 8. listopada 1991., kojoj su u trenutku rođenja oba roditelja imala hrvatsko državljanstvo, ali joj je u evidenciji o državljanstvu upisano drugo državljanstvo, ako u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnese zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva.«.

Članak 17.

Svi postupci pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama Zakona o hrvatskom državljanstvu (»Narodne novine«, br. 53/91., 70/91. – ispravak, 28/92., 113/93. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 4/94., 130/11. i 110/15.).

Članak 18.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2020.

Klasa: 022-03/18-01/270

Zagreb, 18. listopada 2019.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Gordan Jandroković, v. r.

Zakon, NN 102/2019-2050

Advocata Croatiae Fidelissima - De Campo Fermo a Buenos Aires -

Té de Caritas Croata y un regalo especial...

En mayo de 1945, con la caída del Estado Independiente de Croacia, cientos de miles de croatas huyeron hacia Austria. La mayor parte pereció en la Tragedia de Bleiburg y en el Vía Crucis
Aquellos que se salvaron fueron ubicados en diversos campos de refugiados, principalmente en Austria e Italia. El mayor campo de refugiados croatas fue Campo Fermo que era una antigua fábrica textil, con 10 amplias barracas. Allí llegaron el 15 de Agosto de 1945, el día de la Asunción de la Virgen.

Los refugiados vivieron allí algo más de dos años y se organizaron de forma notable, desarrollando una amplia gama de actividades, incluyendo la vida religiosa.

En una de las barracas funcionaba la capilla, donde estaba pintada en la pared una imagen de la Virgen María. Arriba decía ADVOCATA CROATIAE FIDELISSIMA. Ese fresco fue pintado por Ante Turzan quien luego vino a la Argentina, a Córdoba. Esa imagen de la Virgen en la barraca de Campo Fermo, aún está allí, un poco dañada, después de 7 décadas.

Ese antiguo campo de refugiados está vacío y es visitado por diversa gente, incluyendo personas de nuestra colectividad que estuvieron allí como chicos y allí tomaron la primera comunión.

Hace unos dos años visitó el campo el matrimonio de Ikica Rosandić y Ante Čuvalo quienes habitualmente viven en Ljubuški y son conocidos por muchos de ustedes.

Sacaron fotos del Campo que hemos publicado en nuestro blog. Y luego contrataron en Croacia a un artista. Su nombre es Tomislav Košta. Este cuadro nos lo enviaron para que nosotros lo entreguemos a la institución croata que nos pareciera.

Así que lo enmarcamos y ahora lo entregamos a Caritas Croata Cardenal Stepinac que lo ubicará en su nueva casa que se encuentra cerca de aquí.

Estamos seguros de que esta imagen, tan ligada a los croatas de Argentina, estará ahora en buenas manos.

Joza Vrljičak y Adriana Smajić
Studia Croatica
Octubre de 2019

Intrigantan roman autorice s njemačkom adresom

Intrigantan roman autorice s njemačkom adresom

Treći roman Nele Stipančić Radonić iz Münchena, nakon tri pjesničke zbirke, predstavljen je u Zagrebu u nazočnosti birane publike

Tekst: Vesna Kukavica

Foto: Snježana Radoš

U Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu svečano je predstavljen roman Slušaj ptice kako pjevaju autorice Nele Stipančić Radonić koja živi u Münchenu. Roman je objavila prestižna splitska Naklada Bošković, koja često otvara prostor hrvatskoj knjizi iz dijaspore od proze do poezije i esejistike. Uz autoricu o romanu su govorili ugledna književnica i esejistica dr. sc. Željka Lovrenčić i književni kritičar doktorand splitskoga Filozofskoga fakulteta Branimir Romac te Lada Žigo Španić, koja je ujedno znalački moderirala svečanošću. Ulomke iz romana nadahnuto je interpretirala dramska umjetnica Dunja Sepčić.

Prema riječima Lovrenčićeve radnju romana Nele Stipančić Radonić, napetoga poput dobre utakmice, objedinjuje upravo tā popularna igra.  Ova spisateljica do sada je objavila tri pjesničke zbirke i dva romana. Dok opširni povijesni roman Grišnici i pravednici (2016.) govori o povijesti Bosne, roman Putovanje u Indiju (2017.) suvremene je tematike. U njemu susrećemo uglavnom likove iz našega susjedstva. I u najnovijem romanu autorica se posvećuje opisima aktualnoga hrvatskoga društva. Kroz ozračje svjetskoga nogometnoga prvenstva, odnosno kroz prizmu igre, obrađuje tematiku naše društvene zbilje, istaknula je dr. sc. Željka Lovrenčić.

Prepoznatljiva poetika Nele Stipančić Radonić, određena je lakoćom pripovijedanja u posve netipičnim motrištima svakodnevice potrošačkoga društva, intrigantnim strukturama te vječno zanimljivim obiteljskim temama (bračnim, bratskim, prijateljskim…), što joj priskrbljuje sasvim osebujno mjesto u okviru recentne hrvatske književne produkcije s migrantskom pozadinom, prepoznatljivoj u bilokalnosti, odnosno bivanju između dviju različitih društvenih okolina, kazala je Lada Žigo Španić. 

Radi se o tekstu, unatoč beznađu što okružuje protagoniste, koji na vrlo jednostavan način dotiče neke od zagonetki ljudskog života kao što su sreća,  upućenost na druge, životne prisutnosti i odsutnosti, nepredvidivosti kojima ne možemo umaknuti, potrebu za odlascima i odmicanjima, te osobito traganjem za svjetlom nade.  Kolopletom različitih motiva uklopljenih u konkretnu priču o dvojici braće, autorica ujedno dotiče konstante postojanja, istosti i različitosti,  među pojedincima i njihovim pojedinačnim sudbinama, ali i među idejama i načinima bivanja tijekom obiteljskog života, rekao je književni kritičar Branimir Romac.

Ovo je društveni, ali i psihološki roman koji kroz društvenu situaciju obrađuje i obiteljske te općenite odnose među ljudima. Iz ne baš optimistične perspektive, govori o stanju duha hrvatske nacije te o površnosti, sebičnosti i nezainteresiranosti za svijet oko sebe mnogih naših sunarodnjaka, ustvrdila je teoretičarka književnosti Željka Lovrenčić.

Sažeto, glavni su protagonisti braća Fabijan i Boris, dva u potpunosti suprotna lika. Dok je novinar-kolumnist Fabijan povučeni sanjar koji je doživio veliku ljubav s Julijom, sestrom kolegice s posla koja je umrla, i od tada živi povučeno između kuće i ureda, Boris je sušta suprotnost: šarmer i ljubitelj žena. Po zanimanju slikar, živi obiteljskim životom premda vrlo često izlijeće iz obiteljskoga gnijezda. Njegovu suprugu Laru to više pretjerano niti ne zanima; njoj je bitna forma. Uredila si je život i brine o sinu Svenu. Pravi se da ništa ne zna o Borisovim ljubavnim pustolovinama kojima nije odoljela ni mlada Tea u koju je zaljubljen i njegov sin. Budući da otac nikada nije imao ni volje ni vremena baviti se sinovim problemima, uglavnom je sve rješavao novcem. Velikome zaljubljeniku u nogomet, omogućio mu je i odlazak u Brazil na svjetsko nogometno prvenstvo. 

Kad Boris sazna da mu sin Sven nije zainteresiran za odlazak na fakultet, među njima izbija velika svađa. A kad Sven spozna da mu se otac viđa s djevojkom koju voli, stradava u prometnoj nesreći. Braća različitih karaktera, Fabijan i Boris, nakon dugo vremena, ponovno se zbližavaju upravo u toplo ljeto kad „Vatreni“ nižu uspjehe na terenu. Uvijek nerviranje s Fabijanove i čuđenje s Borisove strane. U ovome romanu koji se zbog dinamike i napetosti lako i brzo čita, nema sretnoga završetka. Ovo naizgled lagano i vrlo vješto pisano štivo obrađuje složenu tematiku. Između ostalih stvari, iščitavamo i autoričine stavove o hrvatskoj zbilji, zaključila je Željka Lovrenčić.

Autorica Nela Stipančić Radonić rođena je 1967. godine u Mrkonjić Gradu, u Bosni i Hercegovini. Diplomirala je francuski i ruski jezik s književnošću na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te magistrirala politologiju, smjer komparativna politika na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Veći dio života provela je u Zagrebu, a zadnjeg desetljeća s obitelji živi u Njemačkoj, u Münchenu. Glavno je područje njezina zanimanja i rada u inozemstvu književnost, a sporedno publicistika. Poeziju sklada od rane mladosti, dok u zrelijoj dobi piše kratke priče i romane. Dosad su joj objavljeni: roman Grišnici i pravednici (2016.), zbirka pjesama Mjesečeva djeca (2016.), zbirka pjesama Kamena šuma (2017.) i roman Putovanje u Indiju (2017.). 

Dobitnica je književnih nagrada. Svojim javnim sudjelovanjem nastoji pridonijeti suradnji između domovinske i iseljene Hrvatske kao sudionica Hrvatskoga iseljeničkog kongresa. Članica je Hrvatskoga žrtvoslovnog društva, pjesničke udruge Hrvatska izvandomovinska lirika iz New Yorka te je članica i tajnica Hrvatskoga obiteljskog kola u Münchenu. Publicistkinja je u Hrvatskome slovu te suradnica na mrežnome portalu Hrvatski glas Berlina.

Publika u Društvu hrvatskih književnika, među kojom su bili i naši pisci i aktivisti od SAD-a do Australije i Venezuele, srdačno je čestitala autorici i poželjela joj što bolji odziv čitatelja u domovini i u Njemačkoj. Predsjednica Hrvatskog svjetskog kongresa za SAD Nada Pritisanac Matulich i predstavnica HSK-a pri UN-u, nakon čestitki za novi roman, uručila je autorici priznanje Hrvatskog svjetskog kongresa za izniman doprinos radu te ugledne iseljeničke organizacije. 

U Hrvatskom saboru podneseno Godišnje izviješće za 2018.

https://hrvatiizvanrh.gov.hr/vijesti/u-hrvatskom-saboru-podneseno-godisnje-izvijesce-za-2018/4599

• 
• 
• 

Državni tajnik Zvonko Milas: "Odgovornost u radu rezultirala je povjerenjem, a povjerenje komunikacijom, povezivanjem i suradnjom"

ržavni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas podnio je, u četvrtak 10. listopada 2019., u Hrvatskom saboru Godišnje izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te predstavio ključne aktivnosti, mjere, iskorake i inicijative koje je Ured proveo tijekom 2018. godine.

O iskoracima u odnosu Vlade Republike Hrvatske s Hrvatima u Bosni i Hercegovini svjedoči niz strateških projekata koje je Središnji državni ured podupro, poput: otvaranja Doma za studente slabijeg imovinskog stanja u Mostaru, opremanja studentskog doma u Sarajevu, otvaranja šestog bloka Hrvatske bolnice „Dr. fra Mato Nikolić“ u Novoj Biloj, otvorenja novoizgrađenog dijela Osnovne škole Ruđer Bošković u Grudama, obnove Male škole u Širokom Brijegu. „Ovo su samo neki od projekata koji su uspješno realizirani potporom hrvatske Vlade, a iste godine, s ciljem jačanja institucija od strateškog značaja za Hrvate u Bosni i Hercegovini osigurali smo potporu Sveučilištu i Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru“, istaknuo je državni tajnik. Dodao je kako je pojačana suradnja s političkim predstavnicima Hrvata na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini te predstavnicima izvršne vlasti u mjestima u kojima Hrvati nemaju svoje predstavnike, ali i međuresorna suradnja u Republici Hrvatskoj, naročito s ministarstvima kulture, vanjskih i europskih poslova, zdravstva, znanosti i obrazovanja te Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

Uz povećanu financijsku potporu važno je naglasiti još snažniju i aktivniju stručnu i političku potporu Republike Hrvatske te razvijanje partnerskog odnosa s pripadnicima hrvatske nacionalne manjine. Kao važan iskorak ove Vlade, državni tajnik izdvojio je podupiranje strateških projekata hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, održavanje sve četiri sjednice međuvladinih mješovitih odbora za zaštitu nacionalnih manjina, osnivanje Povjerenstva za pitanje statusa Hrvata u Republici Sloveniji, ali i stalnu komunikaciju s predstavnicima hrvatske manjine i nadležnim hrvatskim institucijama u cilju jačanja i opstanka zajednica hrvatske nacionalne manjine. „Uspjeli smo još snažnije povezati pripadnike hrvatske nacionalne manjine s Republikom Hrvatskom i pomoći im u očuvanju hrvatskog identiteta“, naglasio je Milas.

Suradnja Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i hrvatskog iseljeništva u 2018. godini pojačana je pokrenutim javnim natječajem za podupiranje specifičnih potreba i konkretnih aktivnosti hrvatskih iseljeničkih zajednica u prekomorskim i europskim državama, povećanjem broja mreža škola u programu „Korijeni“ u kojima sudjeluju škole iz hrvatskog iseljeništva sa školama u Republici Hrvatskoj. U 2018. započete su pripreme na projektima „Ljetna škola hrvatskog identiteta“ i „Ljetna škola Domovina“ koji su uspješno realizirani u 2019., a uspjeh su polučili i organizirani seminari i radionice hrvatskog jezika i kulture za učitelje i učenike u iseljeništvu koje su se 2018. godine održale u Chicagu, Milwaukeeju i Clevelandu.

„Središnji državni ured nastavlja stvarati nove vrijednosti zajedničkim kapacitetima, kako u Hrvatskoj, tako i diljem svijeta. Odgovornost u radu rezultirala je povjerenjem, a povjerenje komunikacijom, povezivanjem i suradnjom. Upravo rezultati te suradnje globalne hrvatske potiču nas na preuzimanje veće odgovornosti, na unaprjeđenje postojećih i pokretanje novih projekata u ispunjavanju ustavnog načela nedjeljivosti hrvatskog naroda“, zaključio je državni tajnik Zvonko Milas.
 

Državni tajnik otvorio II. Međunarodnu konferenciju „Dijaspora i Domovina“

Prije podnošenje Godišnjeg izviješća Hrvatskom saboru, državni tajnik u jutarnjim je satima otvorio II. Međunarodnu konferenciju „Dijaspora i Domovina“ koja se održava u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu. Važnost ove konferencije prepoznali su brojni prisutni pripadnici diplomatskog zbora, veleposlanici i konzuli u Republici Hrvatskoj, ali i mnogi međunarodni predavači koji će tijekom dva dana međusobno dijeliti informacije, razmišljanja i primjere dobre prakse na temu uloge dijaspore, iseljavanja te državnih politika prema svojim iseljenicima.

Dodijeljene stipendije za učenje hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj

Dobitnici stipendija za učenje hrvatskog jezika u ovoj akademskoj godini dolaze iz dvadesetak zemalja s brojnim hrvatskim iseljeništvom

https://hrvatiizvanrh.gov.hr/vijesti/dodijeljene-stipendije-za-ucenje-hrvatskog-jezika-u-republici-hrvatskoj/4597

U Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske u Zagrebu, u srijedu, 9. listopada 2019., održano je svečano potpisivanje ugovora o stipendiranju učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj za akademsku godinu 2019./2020.

Potpisivanju ugovora pristupio je 81 polaznik tečaja hrvatskog jezika Croaticum, pripadnik hrvatskog naroda s prebivalištem izvan Republike Hrvatske, među kojima ima i njihovih supružnika, kao i prijatelja hrvatskoga naroda i Republike Hrvatske.

Ugovore polaznicima dodijelio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas. U svom obraćanju istaknuo je kako bez jezika sve ono što se zove identitet i pripadnost narodu ne može opstati, niti se može nadomjestiti. „Ovo je najbolji način da očuvate i razvijate identitetske vrijednosti za one koji će tek doći.“ Državni tajnik najavio je i skorašnje izmjene i dopune Zakona o hrvatskom državljanstvu upućenog u saborsku proceduru, izrazivši uvjerenje kako će taj korak s pravne strane doprinjeti lakšem stjecanju državljanstva pripadnicima hrvatskog naroda u domovini svojih predaka, ali i povezivanju iseljenih Hrvata s domovinom. „Svu pomoć koja će vam trebati možete tražiti u Središnjem državnom uredu čija će vam vrata uvijek biti otvorena“, poručio je Milas polaznicima tečaja, poželjevši im uspješno rješavanje svih prepreka te koristan i ugodan boravak u Hrvatskoj.

Programom učenja hrvatskog jezika želi se učvrstiti povezanost te promicati zajedništvo iseljene i domovinske Hrvatske, a naročito pružiti potpora svima onima koji su se odlučili ili će se odlučiti na trajni boravak u Republici Hrvatskoj. Središnji državni ured pruža pomoć pri rješavanju svih pitanja od važnosti za nesmetan, koristan i ugodan boravak u Republici Hrvatskoj koja su vezana uz djelokrug tijela državne uprave.

Stipendija za učenje hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj uključuje podmirenje troškova tečaja hrvatskog jezika kao i troškove subvencionirane prehrane te odgovarajuću naknadu troškova smještaja i za osobne potrebe polaznika tečaja. Za učenje hrvatskog jezika u 2019./20.  odobreno je 260 stipendija (250 za učenje u RH i 10 za internetsko učenje) za ukupno 180 kandidata - budućih polaznika (170 za RH i 10 za internetsko učenje). Osim u Zagrebu, nastava se održava i na Filozofskom fakultetu u Splitu, Rijeci te od ove akademske godine i u Osijeku.

U razdoblju od 2012. do 2017. ukupno je odobreno 1446 stipendija za 1035 polaznika.

Dobitnici stipendija za učenje hrvatskog jezika u ovoj akademskoj godini dolaze iz dvadesetak zemalja s brojnim hrvatskim iseljeništvom, među kojima su i nadalje najbrojniji oni iz Južne Amerike.

Suvremene javne politike i razvojni učinci migracija

Suvremene javne politike i razvojni učinci migracija

Nakon modernih migracija 20. stoljeća, svjedoci smo utjecaja globalnoga tržišta koje je od međunarodne migracije stvorilo u 21. stoljeću neviđeni dinamični pogon, transformirajući svjetski politički i ekonomski poredak. O tom aktualnom razvojnom učinku migracija raspravljat će ovih dana u Zagrebu stručnjaci s triju kontinenata

Napisala: Vesna Kukavica

Foto: Hina

Druga međunarodna konferencija „Dijaspora i domovina“ održava se u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu 10. i 11. listopada 2019. Danas migracije postaju ubrzanijima, kompleksnijima i globaliziranijima. Svjedoci smo i politizacije migracija. Pojavom novih oblika migracija javljaju se i drukčiji pogledi na dijasporu kako u identitetskim pitanjima tako i u identifikacijskim procesima pa se nerijetko pojam integracije zamjenjuje pojmom interakcije. Sve češće se govori o višestrukom razvojnom doprinosu migrantskih mreža. Nakon modernih migracija 20. stoljeća, svjedoci smo utjecaja globalnoga tržišta prema modelima neoliberalnoga kapitalizma koje je od međunarodne migracije stvorilo u 21. stoljeću neviđeni dinamični pogon, transformirajući svjetski politički i ekonomski poredak. O tom aktualnom razvojnom učinku migracija raspravljat će ovih dana u Zagrebu stručnjaci s triju kontinenata.

Organizator konferencije je zagrebački Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva. Suorganizatori su, uz prestižni International Metropolis Project, Institut za migracije i narodnosti te Centar za kulturu i informacije Maksimir. Službeni pokrovitelj je Središnji državni ured za Hrvate izvan domovine.

Dvodnevna će konferencija početi uvodnim izlaganjima o razvojnim politikama usredotočenim na upravljanje migracijama, koja će iznijeti vodeći stručnjaci iz naše zemlje i inozemstva točnije od Kanade, Sjedinjenih Američkih Država, Švicarske, Grčke, Mađarske i Albanije do stručnjaka iz istaknutih azijskih istraživačkih središta kao što je Nanyang Technological University iz Singapura.

O hrvatskom iskustvu povezivanja dijaspore i domovine u svim područjima ljudske djelatnosti govorit će Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH te dr. sc. Božo Ljubić, predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, nakon prigodnog obraćanje Milana Bandića, gradonačelnika Grada Zagreba, kojega je također odnedavno zahvatio snažan migracijski val mladih i obrazovanih ljudi.  Uvodno konferencijsko predavanje održat će ugledni znanstvenik Howard Duncan, izvršni direktor Metropolisa na Sveučilištu Carleton iz Ottawe i urednik časopisa International Migration. Nazočnima će se također obratiti dr. sc. Marin Sopta, predsjednik Programsko-organizacijskog odbora konferencije.

Radni dio konferencije ima pet plenarnih izlaganja, koje će moderirati spomenut kanadski znanstvenik Howard Duncan. O dijaspori kao bitnom čimbeniku razvoja matične države govorit će prof. dr. sc. Mladen Vedriš s Katedre za ekonomske znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

O politikama zapošljavanja talentiranih stručnjaka iz dijaspore izlagat će jedna od najcitiranijih znanstvenica za upravljanje migracijama Wei Li s uglednog američkog Arizona State Universityja (ASU). Ona će se fokusirat na usporedbe zapošljavanja povratnika s migrantskim iskustvom u Indiji i Kini. O migrantskoj povijesti Kine i učincima njezinih povratničkih politika govori istaknuti sociolog Hong Liu s Nanyang Technological Universityja iz Singapura. O izazovima angažiranja dijaspora u Južnoj Aziji s političkog i pravnog motrišta govorit će Piyasiri Wickramasekara iz Global Migration Policy Associates (GMPA) iz Geneve. Državni tajnik za Grke u dijaspori John Chrysoulakis izlagat će o iskustvima u odljevu mozgova i njihovom povratničkom angažmanu u razvojnim procesima Grčke.

Nadalje, prvi panel posvećen mobilnosti u Europi i prekooceanskim migracijama Hrvata privukao je četiri izlagača od teoretičara do stvarnih osoba s migrantskim iskustvom, kojim će moderirati Tanja Trošelj Miočević. 

O politikama mobilnosti stručnjaka u Europi izlagat će znanstvenica Carolina Hornstein Tomić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. O hrvatskoj dijaspori u SAD-u i njezinom odnosu prema matičnoj zemlji govorit će Nada Pritisanac Matulich, predsjednica Hrvatskog svjetskog kongresa za SAD i predstavnica HSK-a pri UN-u, te članica Udruženja hrvatsko-američkih stručnjaka ACAP-a. Student Denis Daničić govorit će o vlastitim iskustvima mladog povratnika od studija do perspektiva u zapošljavanju. Pokazatelji uspješne imigracije druge generacije u domovinu vlastitih roditelja u fokusu su Natashe Levak sa Znanstvenog zavoda Hrvatskih studija iz Zagreba.

Drugi panel će se usredotočiti na razne državne politike prema svojim iseljenicima, a moderator je naš useljenik iz Australije pravnik Darko Don Markušić. Sudjelovat će veleposlanici stranih zemalja u Hrvatskoj kao što su njihove ekselencije Ilan Mor (Izrael); Arindam Bagchi (Indija); Stavros Tsiepas (Grčka); Boro Vučinić; Genka Vasileva Georgieva (Bugarska);  Gëzim Kasapolli (Kosovo); te prva savjetnica Veleposlanstva Poljske Dagmar Anna Luković, izaslanik Veleposlanstva Čilea Maximiliano Jara Pozo kao i savjetnik Nazif Djaferi iz Veleposlanstva Sjeverne Makedonije.

Ovi će vrsni diplomati u svojim izlaganjima istaknuti ponajbolje javne politike koje prepoznaju razvojne potencijale migrantskih mreža za matične im ekonomije u koje godišnje doznačuju milijunske novčane doznake, ali i spoznaje iz tehnološki naprednijih zemalja.

Drugi dan konferencije, petak, donosi dva zanimljiva panela kojima moderira ravnateljica

Instituta za migracije i narodnosti dr. sc.  Marina Perić Kaselj. O ulozi dijaspore u jačanju međunarodnog položaja Hrvatske govori vodeći hrvatski komunikolog dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti Sveučilište u Zagrebu. Ekonomski aspekt hrvatskih migracija i učinak doznaka iz inozemstva – njegove razmjere i utjecaj na poslovnu klimu obrađuje analitičar Zvonimir Savić iz Hrvatske gospodarske komore.  Novčane doznake i ulaganja hrvatskih iseljenika u matičnu zemlju procjenjivat će  u svom izlaganju također Tanja Trošelj Miočević iz Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva iz Zagreba, dok će se novčanim doznakama iseljenika u Bosnu i Hercegovinu u svom izlaganju pozabaviti Tihomir Begić, zamjenik glavnog direktora za Večernji list za Bosnu i Hercegovinu. Masovne migracije širom planete rezultirale su stvaranjem jednog od najvećih gospodarskih sustava u svijetu, upozorili su više puta stručnjaci Svjetske banke.  

Četvrti i zadnji panel dvodnevne konferencije, kojim će moderirati Marija Benić Penava, analizira više raznorodnih tema koje su vezane uz Crnu Goru i dijasporske veze. Afrikanci u Srednjoj Europi s posebnim osvrtom na Mađarsku tema su izlaganja Istvana Tarrosyja sa Sveučilišta iz Pečuha. 

Albanska dijaspora širom svijeta tema je izlaganja Joniade Barjaba iz Nacionalne agencije za dijasporu Albanije.

Iskustva useljenja u Hrvatsku i izazove integracije povratnika iznijet će Darko Don Markušić, pravnik iz Zagreba i predsjednik zagrebačkoga ogranka ACAP-a.  Zaključak i završne riječi konferencije sažet će kandski znanstvenik dr. sc. Howard Duncan i povratnik iz Kanade dr. sc. Marin Sopta. Konferenciju su financijski podržali: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Grad Zagreb, Importanne resort, Zagreb – Dubrovnik te Marina Frapa iz Rogoznice.

Saga iz Bosanske Posavine - Promocija romana prvijenca švicarske Hrvatice

Saga iz Bosanske Posavine

 Promocija romana prvijenca švicarske Hrvatice

Roman Zorice Krajinović Marinić u Matici je predstavio u ime nakladnika Kerigma-Pije  Anto Pranjkić, urednica izdanja Sanja Pažin, recenzent prof. dr. sc. Pavo Barišić i književnica Nevenka Nekić te autorica

Tekst. Diana Šimurina -Šoufek

Foto: Snježana Radoš

Roman Zorice Krajinović  Marinić Zaustavljeni su krici, al’ nisu duše u Hrvatskoj matici iseljenika je 1. listopada predstavio u ime nakladnika Kerigma-Pije Anto Pranjkić, urednica izdanja Sanja Pažin, recenzent prof. dr. sc. Pavo Barišić i književnica Nevenka Nekić te autorica. Djelo je kao druga knjiga ove godine izašlo u ediciji Zavičajna književnost. Prisutnima se, nakon uvodnih riječi moderatorice, obratio ravnatelj Matice Mijo Marić zahvalivši autorici i izdavaču na knjizi koja govori o velikim i važnim događajima na području Bosanske Posavine. Zahvalio je prisutnima što su se u velikom broju odazvali pozivu na promociju u Matici. 

Svečanosti su nazočili, uz brojne Posavljake, državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas i savjetnica s posebnim položajem za pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini Žana Ćorić Žana Ćorić, predsjednik Upravnog vijeća HMI-ja Milan Kovač i predstavnici Udruge Prsten, Ivan Marčeta i Pavao Djedović te predstavnica Ureda za branitelje Grada Zagreba. U ime HKD Napredak o Hrvatima Posavine govorio je počasni predsjednik Franjo Topić, potom i Žana Ćorić te saborski zastupnik rođeni Posavljak Ivica Mišić, član saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Putem Matičine internetske platforme (www.matis.hr) skupu su virtualno nazočili Hrvati u Švicarskoj, Posavini, kao i ostali zainteresirani diljem svijeta. Pozdrave okupljenima je uputila i Ruža Studer, predstavnica Hrvata Švicarske u Savjetu Vlade RH za Hrvate izvan RH i urednica portala Moja domovina. Potom su se okupljenima prigodnim riječima obratio Anto Pranjkić, a zatim i predstavljači Sanja Pažin, Pavo Barišić i književnica Nevenka Nekić.

Pet poglavlja svoje prve knjige Zorica Krajinović posvetila je životnoj ispovijesti svoje majke Anđele. Priča o njenoj sudbini i geneologija obitelji zrcali stoljeće povijest sela Vrela Donja u Bosanskoj Posavini. Knjiga je to o ljudima o kojima nitko (budući su neznatni, mali i obični) nije pisao niti ih je poimence spominjao. Autoricu je na pisanje nagnala čežnja za povratkom zemljaka u zavičaj i trenutak u kom s majkom i bratom, nakon četvrt stoljeća, stiže na ruševine doma u Posavinu. 

Ostati bez zavičaja znači izgubiti dio najunutrašnijeg bića, kazao je predstavljač Barišić. Krajinović je tako postala tragačicom za istinom a ne osvetom. Posebnost ove posavljačke priče je to što je ispričana iz ženske perspektive, a strašni klimaks predstavlja ubojstvo njene bake Zorke 1947. Život teče dalje, a Zorkina najstarija kći Anđela i dalje nosi vodu s Marenća bunara i pazi na braću. Anđela se, doznajemo na promociji, preselila kćeri 1992., dok će njen brat i Zoričin ujak, koji je otišao u Kanadu, u svom domu prespavati tek 53 godine nakon odlaska u tuđinu. Njihova se kuća u selu, iako jedina hrvatska, počela obnavljati. Autorica zapisuje svoju sagu mješavinom ikavice i ijekavice, autentičnim govorom toga dijela Bosne i Hercegovine. Mnoštvo je sličnih i jednako tragičnih sudbina svojih suseljana autorica sažela među korice ove knjige. I onih muških, dakako. Morali su ili otići ili stradati mladi.

Zorkina unuka Zorica rođena je 1962. i već 38 godina živi i radi u Švicarskoj, u koju je otišla 1981. U Slavonskom Brodu završila je gimnaziju i medicinsku školu, a u Švicarskoj se usavršavala na području gerontologije i palijative. Radila je u bolnicama u Embrachu, Bulahu i Zollikerbergu, a trenutno djeluje u Sveučilišnoj bolnici Zürich, supruga je i majka dva odrasla sina. Ujak iz Kanade nazočio je promociji, saznali smo iz dirljiva autoričina obraćanja.

Na kraju promocije Anto Pranjkić uručio je priznanja suradnicima Nakladničke kuće Kerigma-Pije i svima koji su pomogli izlasku ove vrijedne autobiografske proze. U prigodnom kulturno-umjetničkom programu sudjelovala je djevojačka skupina KUD-a Bosanska Posavina, uz glazbenu pratnju Nike Z. Brnjića na šargiji i Ante Matijevića na violini, te dva pjevača, Ivan Mandić i Ivan Martić. Program je znalački i nadahnuto vodila Lejdi Oreb, urednica s HRT-a.