Priče iz zaboravljenoga kraja Aleksandre Ščukanec

Priče iz zaboravljenoga kraja Aleksandre Ščukanec

Hrvatska matica iseljenika i nakladnik Srednja Europa predstavili su 20. ožujka knjigu Aleksandre Ščukanec Priče iz zaboravljenog kraja. Jezične biografije transmigranata iz Žumberka.  

Knjigu su, uz prigodne pozdravne riječi ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića, predstavili profesori s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz  autoricu doc. dr. sc. Aleksandru Ščukanec, recenzent prof. dr. sc. Velimir Piškorec; doc. dr. sc. Anita Skelin Horvat i urednik prof. dr. sc. Damir Agičić.

Najnovija knjiga Aleksandre Ščukanec nastala je  temeljem terenskoga istraživanja provedenog među žumberačkim iseljenicima i povratnicima. U pet poglavlja i zaključku autorica podastire sociolingvističku sliku, dobivenu analizom jezičnih biografija ispitanika, uklopljenu u širi povijesno-geografski kontekst. Zahvaljujući izvrsnom znanstvenom aparatu, internetskim izvorima i odabranoj literaturi, jezičnobiografski iskazi sudionika istraživanja ilustriraju situaciju u Žumberku nekad i danas otkrivajući  iseljenička iskustva ispitanika. Žumberački transmigranti suočeni su s problemima koje nalazimo i na drugim prostorima aktualnog iseljavanja iz RH, ali njihove priče u brojnim aspektima otkrivaju i posebnosti kraja. Autorica predstavljene knjige docentica je na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja se bavi se sociolingvističkim istraživanjima.

Njena prva knjiga "Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću" pruža detaljni uvid u problematiku utjecaja njemačkoga jezika na gradišćanskohrvatski iz sistemskolingvističke, sociolingvističke i jezičnobiografske perspektive osvojila je 2012. Nagradu 'Ljudevit Jonke' Matice hrvatske. Nagrada nosi ime velikana jezikoslovne znanosti i prevodilaštva Ljudevita Jonkea (1907. -1979.), a dodjeljuje se za iznimna postignuća jezikoslovaca u promicanju hrvatskoga jezika i književnosti u svijetu. Ovu jezikoslovnu monografiju objavila je Hrvatska matica iseljenika u suradnji sa Znanstvenim institutom Gradišćanskih Hrvatov (ZIGH) iz Trajštofa.

Ščukanec je doktorirala 2011., a nagrađena knjiga nastala je kao rezultat istraživanja provedenih tijekom pisanja disertacije.

O iseljavanju iz žumberačkog kraja i njegovim velikanima, uz ostalo, govorio je urednik knjige Damir Agičić, renomirani povjesničar i komparatist. Promociju je, kao i uvijek, znalački moderirala Vesna Kukavica, rukovoditeljica Nakladničkog odjela Matice.

Iseljavanje Žumberčana počelo je već u prvom desetljeću 20. stoljeća, kada stanovništvo odlazi u prekomorske zemlje SAD-a i Kanadu. Drugi, snažniji iseljenički val 1920-ih išao je u razne zapadnoeuropske zemlje od Atlantika do Baltika, dodao je urednik knjige Agičić. Ne zaboravimo kako je Žumberčanin bio i ekonomist John Badovinac, koji je od 1967. do 1978. jedan od najuspješnijih predsjednika Hrvatske bratske zajednice u Sjevernoj Americi. Danas Žumberčani najviše odlaze u zemlje njemačkoga govornog područja - Njemačku, Austriju i Švicarsku.   

Žumberak je administrativno podijeljen između Zagrebačke i Karlovačke županije, a prije 19 godina gotovo je cijela žumberačka regija, zajedno sa Samoborskim gorjem, proglašena Parkom prirode. Žumberak se prostire u središnjoj Hrvatskoj na tromeđi između alpskoga, panonskog i mediteranskog područja. Stanovništvo čine katolici istočnoga i zapadnog obreda, odnosno rimokatolici i grkokatolici. 

Iz Žumberka potječu, navodi autorica Ščukanec temeljem korištenih historiografskih izvora, mnoge istaknute osobe iz svjetovnoga i duhovnog života poput kardinala Alojzija Stepinca, Franje Kuharića, biskupa Jurja Jezerinca, biskupa Josipa Mrzljaka. U Žumberku su kao župnici djelovali novinari, pokretači i urednici Glasa Koncila Vladimir Pavlinić i Živko Kustić. Žumberčanin je, podsjetila je filologinja Anita Skelin Horvat, i veliki hrvatski jezikoslovac i onomastičar Petar Skok (1881. – 1956.), kao i povjesničar iz Reštova Žumberačkog Tadija Smičiklas (1843. – 1914.), autor Poviesti Hrvatske - prve kritičke sinteze hrvatske povijesti. Iz žumberačke obitelj Herak dolaze kemičari Janko i Marko, geolog i paleontolog akademik Milan Herak, fizičar Janko i kemijski inženjer Jure. geolog i paleontolog akademik Milan Herak, fizičar Janko i kemijski inženjer Jure. Spomenut je i Žumberčanin Nikola Badovinac iz Badovinaca koji je od 1885. do 1889. godine bio zagrebački gradonačelnik.  

Podsjetimo, svoju zagrebačku premijeru knjiga je imala u siječnju ove godine u velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu. Uz druga izdanja vezana uz žumberački kraj  i u prigodi predstavljanja jubilarnoga godišnjaka  Žumberački krijes, predstavljena je i ova zanimljiva knjiga mlade znanstvenice.

Na kraju predstavljanja u Matici autorica je zahvalila domaćinima, kolegama predstavljačima i svima onima koji su zaslužni za izdavanje knjige. Okupljene je potom stihovima o žumberačkoj lampi vremešna Žumberčanka Dragica podsjetila na obiteljska okupljanje uz 'mizu' u nekad napučenim selima, u siromašna i teška ali mnogima sretnija vremena. 

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek

Fotografije: Snježana Radoš

Lead U knjizi autorica podastire sociolingvističku sliku, dobivenu analizom jezičnih biografija ispitanika, uklopljenu u širi povijesno-geografski kontekst