Matičin ljetopis i vitalni interesi hrvatske dijaspore
Trojezični Hrvatski iseljenički zbornik, pokrenut 1955., profilirao se kao ključna serijska publikacija u nas koja redovito propituje stvaralaštvo heterogenih skupina hrvatskog izvandomovinstva
U organizaciji Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu je održano 13. veljače svečano predstavljanje Hrvatskoga iseljeničkog zbornika 2025. Nakon uvodnog obraćanja ravnatelja HMI-ja profesora Mije Marića, o Zborniku su govorili povjesničar dr. sc. Željko Holjevac (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar) i kroatist dr. sc. Milan Bošnjak (Središnji državni ured za Hrvate izvan RH) te urednica HIZ-a profesorica Vesna Kukavica. Promociju je znalački vodila Tatjana Rau s Međunarodnog programa Glasa Hrvatske (HRT), dok je prigodni glazbeni program izvela mlada solistica Nika Pastuović.
Ravnatelj Mijo Marić, pozdravljajući nazočne,
istaknuo je kako sam dolazak velikog broja gostiju svjedoči o važnosti Matičina
godišnjaka, koji je ove godine doživio svoje sedamdeseto izdanje.
On nije samo kroničar hrvatskog iseljeništva,
već i nastanka hrvatske države. U velikom dijelu, to je priča o neraskidivoj
vezi između hrvatskog iseljeništva i domovine. Sedamdeset brojeva, od kojih je
čak 26 nastalo pod vještom dirigentskom palicom naše drage Vesne. Moj osobni
dojam je da Vesna poznaje svakog iseljenika na svijetu, a velik dio tih priča
zabilježila je u Zborniku. Stoga, Vesna, odajem vam posebno priznanje – ne samo
za vaše znanje, već i za sustav koji ste izgradili, zahvaljujući kojem je kroz
Hrvatski iseljenički zbornik prošlo više od tristo suradnika, među kojima su
eminentna imena, vrhunski poznavatelji i stručnjaci“- kazao je Marić
Sedam tematskih cjelina Hrvatskoga iseljeničkog zbornika 2025. – Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Znanost te Nove knjige – sadrže ukupno 25 zasebnih autorskih priloga koji povezuju s više ili manje informacija hrvatske zajednice s četiri kontinenta. Građa je, uz sažetke na engleskome i španjolskome jeziku, raspoređena na 320 stranica i ilustrirana s gotovo stotinu fotografija iz autentičnih dijasporskih odredišta ljudi naših korijena.
Matičin ljetopis, pokrenut 1955., profilirao
se kao ključna trojezična serijska publikacija u nas koja bez jezične barijere redovito
zastupa i autorski propituje stvaralaštvo heterogenih skupina hrvatskoga
iseljeništva s udaljenih meridijana u raznim granama ljudske djelatnosti,
donoseći iz godine u godinu domišljate
opise specifičnih selilačkih fenomena kako na društvenom tako i kulturnom
planu, ocijenio je dr. sc. Željko Holjevac, predstavljajući autorske priloge
objavljene u tematskim cjelinama Znaci vremena, Mostovi, Povjesnica
i Baština. O tematskim cjelinama Kroatistički obzori, Znanost
i Nove knjige opširnije je govorio promotor dr. sc. Milan Bošnjak,
izdvajajući internetska i klasična udžbenička postignuća u poučavanju Croaticuma
– Centra za hrvatski kao drugi i strani jezik, Odsjeka za kroatistiku
Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Sadržajno blago sedamdesetog sveska HIZ-a
Iščitavajući tematiku jubilarnog 70. Matičina godišnjaka, promotori Holjevac i Bošnjak skrenuli su pozornost nazočnoj publici na uvodni esej o „Izazovima i zadaćama novog saziva Europskog parlamenta“ koji potpisuje naš europarlamentarac Davor Ivo Stier. O dvosmjernoj mobilnosti i povratničkim praksama njemačkih Hrvata, prema ocjeni obaju promotora, poticajan je izvorni znanstveni rad Monike Balija s Fakulteta hrvatskih studija. Panoramu recentnog kulturnog stvaralaštva i prekogranične kulturne razmjene naših umjetnika opisuje Ivana Bašić, ističući uspjehe našeg dirigenta s njemačkom adresom Ivana Repušića. Croaticum ove nove materijale za učenje hrvatskoga jezika i kulture studiozno su opisali etablirani poznavatelji dodirne kroatistike Ana Grgić i Darko Matovac s zagrebačkog Filozofskoga fakulteta, dok se mladi informatičar Josip Mihaljević usredotočio na „Igrifikaciju Hrvatskoga mrežnog rječnika s pomoću videoigara“. O statusu hrvatskoga jezika u europskome susjedstvu pouzdano izvještava u jezikoslovnom ogledu Milan Bošnjak, dok vrsna filologinja Jasna Novak Milić opisuje „Perspektive hrvatskoga jezika u Australiji i Novome Zelandu“.
Lektorat hrvatskoga jezika i književnosti na Sveučilištu u Rosariju čitateljstvu HIZ-a zorno približuje Anamaria Sučec, ističući njegov djelokrug aktivnosti u toj udaljenoj hispanofonoj sredini.
Opus hrvatsko-američkog kipara Josipa Turkalja u prigodi umjetnikove stote obljetnicu rođenja sintetski je obradio Stan Granic, ukazujući na kiparevu neprocjenjivo vrijednu umjetničku ostavštinu, izdvajajući profinjenu dosad neobrađenu sakralnu Turkaljevu dionicu – vidljivu u javnim vjerskim objektima diljem metropolitanskih područja Amerike. Stručnjakinja s područja informacijskih znanosti Ivana Hebrang Grgić s vremenske okomice od gotovo dva stoljeća studiozno očitava tragove Hrvata na Novome Zelandu putem bibliografija iseljeničkog tiska te putem spomen-obilježja, tj. postavljenih ploča na autentičnim lokalitetima drevnih dalmatinskih kopača kauri smole.
Karakteristike
hrvatske zajednice u Sjevernoj Makedoniji, gdje trenutačno živi 2.145 Hrvata,
propituje autorica Rebeka Mesarić Žabčić, slijedom rezultata istraživačkog
projekta „Društvene, kulturne i demografske odrednice očuvanja i promicanja
nacionalnog identiteta Hrvata u Republici Sjevernoj Makedoniji“ što ga je netom
proveo Institut Pilar u suradnji s Središnjim državnim uredom za Hrvate
izvan domovine. Znanstvenik Tado
Jurić, savjetnik aktualnog ministra demografije i useljeništva, piše u Matičinu
godišnjaku o „Izazovima depopulacije u obrazovnom sustavu Republike
Hrvatske“.
Autorica s
diplomatskom karijerom Bernardica Periš u svom Zborničkom preglednom članku
ukazuje na golemu ulogu sjevernoameričkih Hrvata u stvaranju suvremene
Republike Hrvatske. Gospodarstvenik Jerko Čutura kao autentični sudionik
objavljuje dnevnički zapis s dokumentacijom o humanitarnim i lobističkim
aktivnostima njemačkih Hrvata tijekom oslobodilačkog Domovinskoga rata i
rađanja hrvatske države devedesetih. „Rani bilten za hrvatske radnike u Kanadi
- Neuposleni radnik“ analitički obrađuje u izvornom znanstvenom članku
Stan Granic, otkrivajući burnu sindikalnu aktivnost našijenaca diljem Kanade
kako bi se učinkovitije mobilizirao radnički otpor golemoj nezaposlenosti i
općoj bijedi za vrijeme Velike svjetske gospodarske krize.
Povjesničar Ante Čuvalo istražuje gradišćanske
Hrvate, nastanjene desetljećima u američkoj saveznoj državi Indiani, među
kojima su poneki uspjeli ostvariti američki san. Znanstvenica s
britanskom adresom Blanka Matković ispisuje izvorni znanstveni rad o Bleiburškoj
tragediji u prošlostoljetnom međunarodnom geopolitičkom kontekstu i to u
prigodi dolazeće 80. obljetnice Križnoga puta civilnih i vojnih žrtava
nakon druge svjetske kataklizme, usmjeravajući potpuno novo svjetlo na taj
najtraumatičniji dio hrvatske povijesti. O proslavi tisućugodišnjice Hrvatskog
Kraljevstva čitateljstvo HIZ-a saznaje iz opsežnog članka povjesničara
Marijana Lipovca, uz nadahnutu najavu aktualne
1100. obljetnicu spomena prvog hrvatskog narodnog vladara kralja Tomislava.
Snježana Radoš usredotočuje se na „Baštinsku riznicu hrvatskoga
izvandomovinskog školstva“ na sjeverno-američkome kontinentu prigodom zlatnog
jubileja HIŠAK-a iliti sustava Hrvatskih izvandomovinskih škola Amerike i
Kanade, kojima i danas ravna franjevačka Kustodija Sv. obitelji u Chicagu,
okupljavši na godišnjoj razini više tisuća djece američkih Hrvata iz
najmnogoljudnijih mega-polisa Sjeverne Amerike. Nagrađivana znanstvena
novinarka Tanja Rudež opisuje karijere dvoje vrsnih hrvatskih znanstvenika iz
SAD-a i to kroz hvalevrijednu inicijativu u transferu znanja neurologinje
Ksenije Kos, te nam skreće pozornost na inventivne iskorake hrvatsko-američkoga
sociologa iz New Yorka Valeria Baćka koji se učinkovito bori protiv društvene
nejednakosti.
Suvremeni narativi o hrvatskom
iseljeništvu
Hispanistica široke erudicije i prevoditeljica
Željka Lovrenčić, prema ocjeni promotora Milana Bošnjaka, ispisuje sjajan ogled o recentnom
antologijskom izboru čileanskih književnika hrvatskih korijena, kojeg je u
Santiagu priredio tim prozaiste Guillerma Mimice. Izdvojeni čileansko-hrvatski
spisatelji čitateljima HIZ-a tradicionalno poručuju da se kulturne veze
uspostavljene prije nekoliko stoljeća i dalje uspješno njeguju, poglavito među
piscima poput Juana Mihovilovicha, Astrid Fugelie Gezan, Nicolóa Gliga, Andrésa
Moralesa Milohnica, Ramóna Díaza Eterovica, Christiana Formosa Babicha ili pak
stogodišnjeg znanstvenika i spisatelja Alejandra Violića.
Najmlađa autorica u promoviranom Matičinu
ljetopisu doktorica hispanistike iz Santiaga de Chilea Marta Tomić napisala je
nekrolog o zaokruženom opusu najslavnijeg pisca hrvatske dijaspore Antonia
Skármete. Nadahnut ogled o stoljećima
hrvatskog pjesništva u Crnoj Gori napisao je Domagoj Vidović s zagrebačkog
Instituta za hrvatski jezik, a povodom knjige „Poezija bokeljskih Hrvata. Antologija
hrvatskog pjesništva Boke“ priređivačkog dvojca B. Proročić i Ž. Lovrenčić.
Priređivači su ponudili impresivnu panoramu
lirskih dragulja napisanih od 1532. do danas, s posebnim osvrtom na vrhunac tamošnje književnosti u djelima Frana
Alfirevića, Viktora Vide i Vjenceslava Čižeka. Promovirani svezak HIZ-a znakovito zatvara „Vodič
za povratnike iz Južne Amerike“ kojega opisuju u jubilarnom 70. Matičinu ljetopisu
vrsni poznavatelji naših migrantskih mreža i to
dr. sc. Milan Puh iz Brazila i etnologinja s Filozofskoga fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Marijeta Rajković Iveta.
U završnici promocije nazočnoj publici se
obratila urednica Zbornika i rukovoditeljica Matičina Odjela za
nakladništvo Vesna Kukavica, zahvalivši
za suradnju svim svojim kolegama iz HMI-ja, autorima i autoricama ove
dugovječne Matičine serijske publikacije koja je njihovom kreativnošću uistinu
osuvremenila narativ o hrvatskome iseljeništvu, čiji je prinos u svim razvojnim
procesima Republike Hrvatske neprocjenjiv kako u ljudskom kapitalu tako i u
materijalnim dobrima, uključujući dragocjena umjetnička, sportska i znanstvena
inozemna postignuća što Lijepu Našu čini još vidljivijom na karti svijeta.
Promociji su, uz autore, nazočili i brojni
uglednici iz javnog i akademskog života, među kojima su bili: izaslanica
predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, Zdravka Bušić, predsjednica
saborskog Odbora za Hrvate izvan RH; izaslanik
predsjednika Vlade RH i ujedno izaslanik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH dr.
sc. Milan Bošnjak; izaslanica ministra vanjskih i europskih poslova Gordana
Grlića Radmana dr. sc. Vanda Babić Galić; izaslanik ministra obrane Ivana
Anušića, gospodin Željko Janković; izaslanica ministra hrvatskih branitelja
Tome Medveda, gospođa Marija Trogrlić; ispred Ministarstva demografije i
useljeništva Pablo Alejandro Sepulveda Rosso i Laura Kujundžić; izaslanik
preuzvišenog mons. Dražena Kutleše, generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije mons.
Tomislav Subotičanec, ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. dr.
sc. Tomislav Markić; akademik Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske; članovi
Upravnog vijeća HMI na čelu s predsjednikom Milanom Kovačem i ostali visoki
uzvanici i sveučilišni profesori koji su ranijih godina surađivali u ovoj
serijskoj publikaciji.
Zaključno, Matičin godišnjak podjednako ažurno
prati one ljude koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante raznih
provenijencija na globalnim tržištima rada pa sve do naraštaja hrvatskih
potomaka koji su se afirmirali u kulturama od Aljaske do Ognjene zemlje, juga
Afrike, Australije i Novoga Zelanda kao i onih koji su svoj novi dom našli
diljem Starog kontinenta.
Naslovnica HIZ-a je inspirirana minulom Godinom
Marka Marulića, oca hrvatske književnosti pa je krasi detalj novog zastora
HNK u Zagrebu kojeg je Maruliću u čast naslikao slikar Zlatko Kauzlarić Atač. S
druge strane, u knjižnom bloku bogato su ilustrirane baštinske teme vezane uz
aktualnu 1100. obljetnicu Hrvatskoga Kraljevstva.
Tekst i fotografije: Snježana Radoš
