Interkulturalni
aspekti u prozi pisca Guillerma Mimice iz Čilea
Pisac dvostruke karijere Guillermo Mimica piše efektnim stilom. Svoje teme obrađuje znalački; zapaža se da se za njihovu obradu pomno priprema, povezujući u fabuli kulturne fenomene dviju udaljenih zemalja Hrvatske i Čilea…
U Zagrebu je održana svečana promocija romana Guillerma Mimice „Lutajuće duše“ u izdanju zagrebačke Naklade Litteris i u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, 6. VI. 2024. Roman je, u prijevodu dr. sc. Željke Lovrenčić, objavio ugledni zagrebački nakladnik Litteris, čiji je glavni urednik istaknuti hrvatski pisac i prevoditelj Dražen Katunarić. U ime Hrvatske matice iseljenika nazočnima se obratio prigodnim govorom ravnatelj profesor Mijo Marić, ističući značaj književnog stvaralaštva Guillerma Mimice, podsjetivši i na Mimičin nesebični aktivizam u hrvatskoj zajednici u Čileu na diplomatskom i kulturnom planu. Uz nakladnika Katunarića i samog autora, o prozi čileansko-hrvatskog pisca Mimice govorila je nagrađivana hispanistica i književna teoretičarka dr. sc. Željka Lovrenčić, ističući interkulturalnost Mimičina romanesknog narativa.
Promociji
romana autora Mimice u Matičinoj dvorani nazočili su odabrani uzvanici,
predstavnici akademskog, političkog i kulturnog života Hrvatske, te ljubitelji
čileansko-hrvatske književnosti među kojima je bila i zastupnica Danijela
Blažanović, članica saborskog Odbora za Hrvate izvan domovine; te izaslanica
ministrice kulture i medija ujedno i načelnica Sektora za međunarodnu kulturnu
suradnju i europske poslove Mirjana Ana Maria Piskulić; kao i NJ. E. gospodin
Rodrigo Donoso, veleposlanik Čilea u Republici Hrvatskoj; dok su iz Središnjeg
državnog ureda za Hrvate izvan domovine svečanosti nazočile Iva Budimir i
Andrea Jakopiček. Svečanošću je znalački moderirala hispanistica Ela Varošanec Krsnik.
Čileansko-hrvatski
pisac Guillermo Mimica, rođen je u Punta Arenasu 1952. godine, a danas živi u
Santiagu de Chileu - nakon višedesetljetnog diplomatskog i poslovnog izbivanja
u Parizu, gdje je ostvario zapaženu diplomatsku i poslovnu karijeru. Slijedom
uspješne dvostruke karijere - diplomata i pisca, trenutačno gospodin Guillermo
Mimica obnaša dužnost predsjednika Udruge stručnjaka i poduzetnika
hrvatskog podrijetla u višemilijunskome glavnom gradu te najrazvijenije
južnoameričke zemlje - Santiagu de Chileu, gdje se ističe raznim akcijama
suvremenog približavanja Čilea i Hrvatske, a koje provode institucije tamošnje etablirane
čileansko-hrvatske zajednice od gospodarske suradnje do međudržavne kulturne
razmjene. Mimica je objavio više knjiga, uglavnom romana.
Promotorica
Željka Lovrenčić publici je eruditski približila neveliki opus Guillerma
Mimice, osvrnuvši se pri tome opširnije na migrantski kontekst nastanka pravog
filološkog fenomena - hrvatske književnosti na španjolskom jeziku u zemljama
Južne Amerike s vremenske okomice od 130 godina. Ta
etablirana teoretičarka dr. sc. Željka Lovrenčić
tako je podsjetila kako se među čileanskim književnicima hrvatskih korijena
osobito ističu oni pisci koji dolaze iz najjužnijeg dijela zemlje – pokrajine
Magallanes. Među njima su zapažena djela ostavili Eugenio Mimica Barassi, Nicoló
i Ágata Gligo, Nicolás i Domingo Mihovilovic, ali i živući čileanski klasici
hrvatskoga podrijetla kao što su Ramón Díaz Eterovic, Juan Mihovilovich, Óscar
Barrientos Bradasic i mnogi drugi. Ovaj uspješni niz, prema ocjeni Lovrenčićeve,
nastavlja i Guillermo Mimica koji je počeo pisati kasno, nakon što je ostvario
uspješnu karijeru na drugom području.
„Mimica je pravnik i međunarodni savjetnik koji je gotovo
četrdeset godina živio u Francuskoj gdje je radio na raznim projektima. Više od
dva desetljeća bio je direktor Agencije za suradnju poduzetnika CODIFOR sa
sjedištem u Parizu. Obnašao je mnoge dužnosti vezane uz savjetovanje vlada,
institucija i tvrtki u različitim državama Europe, Afrike i Latinske Amerike.
Sada živi u Santiagu, uspješno djeluje u nizu neprofitnih organizacija i piše.
Predsjednik je Udruženja stručnjaka i poduzetnika hrvatskih korijena“, dodala
je Lovrenčić. Sažeto, na hrvatski je do sada prevedeno sedam Mimičinih priča objavljenih u knjizi Troje iz
plemena (Naklada Bošković, 2019., prijevod Dora Jelačić Bužimski) i
roman Lutajuće duše (Litteris, 2023., prijevod
Željka Lovrenčić), čije je predstavljanje privuklo veliku pozornost medija. Po
riječima prevoditeljice Lovrenčić: „U svojim pričama Mimica obrađuje uglavnom
univerzalne i urbane tema, a radnja se često događa u glavnome čileanskom
gradu. Tematika romana mu je raznolika – biografski elementi, prognaničke i
iseljeničke teme, fantastika, životopisi…
Roman „Lutajuće duše„ djelo je s elementima fantastike odnosno,
kako ističe Dražen Katunarić urednik hrvatskog izdanja, „priča je to o lutajućoj
duši, duši koja žaluje, i ubrzo je prerasla u legendu koja se proširila čak
do Amerike“.U ovom romanu Mimica na zanimljiv način povezuje dva udaljena
svijeta – Dalmaciju i južni dio Čilea – i dokazuje da su neke stvari bez obzira
na udaljenost zemalja slične, konstatirao je Katunarić. „Jedan dio radnje
smješten je u imaginarno selo Tikeja koje se nalazi između Omiša i Makarske. Tu
živi neobična djevojka Vedrana Kuzmanić čija je baka Ana poznata po
vradžbinama. Zaljubljuje se u Stanka Cvitanića i udaje se za njega, no umire
vrlo mlada. Njezina duša ne nalazi spokoj i neprestano luta. Priča o ženi
- anđelu širi se svijetom pa ju je u rodnom Punta Arenasu u mladosti čuo i
jedan od likova u njemu, William (odnosno autor). On tijekom rata u Hrvatskoj
sa svojim hrvatskim prijateljem Mirkom istražuje događaje vezane uz Vedranin
život i iznenadnu smrt. Njezin suprug Stanko 1910. odlazi u Patagoniju gdje, se
kao i većina Hrvata, dobro snašao. Počinje raditi na brodu i s kapetanom
Triviñom, koji je nekada bio vrač i liječio Indijance, plovi kanalima. Postaju prijatelji,
a kapetanova obitelj srdačno i prijateljski prihvaća doseljenika iz Europe“,
kazala je dr. sc. Lovrenčić. Čitatelji se u ovom romanu susreću
s mnoštvom tajanstvenih mitova i vradžbina te narodnim vjerovanjima. U
usporednim radnjama upoznajemo i druge likove – Gorana, Raquel, Santosa Brita,
luđaka s plaže… Osim o fantastičnim događajima, pisac govori i o onima
stvarnima: dolasku hrvatskih useljenika u Magallanes, o njihovim običajima i
životu daleko od domovine, o socijalnim borbama u Puerto Natalesu, o
istrebljenju autohtonog stanovništva, rađanju fašizma u Europi i ratu u bivšoj
Jugoslaviji, rečeno je na promociji.
U
finalu današnje svečanosti govorio je pisac i diplomat Guillermo Mimica,
zahvalivši Matičinu ravnatelju Mariću, prevoditeljici Lovrenčić i nakladniku
Draženu Katunariću. Zaključno, Guillermo Mimica piše
jednostavnim jezikom i pristupačnim stilom. Svoje teme obrađuje znalački;
zapaža se da se za njihovu obradu pomno priprema. U njegovim djelima ima puno
poveznica s drugim čileanskim književnicima hrvatskih korijena koji se rado
dotiču povijesti doseljavanja Hrvata u Čile i opisa njihova života i
običaja u novoj domovini.
Tekst: Vesna Kukavica
Fotografije: Snježana Radoš
