Proyección de la película croata “COMIC SANS” en el marco del Encuentro del Cine Europeo en Buenos Aires

Projekcija filma „COMIC SANS“ na Festivalu europskog filma u Buenos Airesu

U Buenos Airesu će se, od 20. studenog do 9. prosinca održati 16. Festival europskog filma na kojem će, u organizaciji Delegacije Europske unije i uz potporu 14 veleposlanstava država članica EU u Argentini, biti prikazano ukupno 19 filmova europskih autora.

Na ovogodišnjem festivalu hrvatska će kinematografija biti predstavljena s filmom „COMIC SANS“ (2018), redatelja Nevia Marasovića.

Film „COMIC SANS“ bit će prikazan u dva termina:  

-          Srijeda 27. studeni s početkom u 19.00 sati u kino dvorani kino dvorani Francuske Alijanse (Av. Cordoba 946);

-          Subota 30. studeni s početkom u 19.00 sati u dvorani Manzana de las Luces (Peru 294).

Ulazak na obje projekcije je besplatan.

Predstavljanje hrvatskog filma na ovogodišnjem Festivalu europskog filma ostvareno je zahvaljujući potpori i suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom.

Program Festivala dostupan je na web stranici: https://www.cineueargentina.com/

………………………………………………………………………………………………………………………….

Proyección de la película croata “COMIC SANS” en el marco del Encuentro del Cine Europeo en Buenos Aires

En el marco del nuevo Encuentro del Cine Europeo que se llevará a cabo del 20 de noviembre hasta el 9 de diciembre de 2019, se proyectará la película croata „COMIC SANS“(2018), del director croata Nevio Marasović.

Fechas de proyección:

-          Miércoles 27 de noviembre a las 19:00 horas  - Alianza Francesa (Av. Cordoba 946);

-          Sábado 30 de noviembre a las 19:00 horas  - Manzana de las Luces (Peru 294).

La entrada a ambas proyecciones es libre y gratuita.

La proyección de la película croata ha sido posible gracias al apoyo y colaboración del Centro Audiovisual Croata (HAVC).

El programa del Encuentro está  disponible en la página: https://www.cineueargentina.com/

Veleposlanstvo RH u Buenos Airesu/

Embajada de la República de Croacia en Buenos Aires

Gorostiaga 2104

(1426) Capital Federal, Argentina

tel: +54 11 4777 6409

fax: +54 11 4777 9159

 

„Vareš i vareški kraj kroz stoljeća“ - U Matici predstavljena monografija o Varešu

U Matici predstavljena monografija o Varešu

O knjizi „Vareš i vareški kraj kroz stoljeća“ je govorio njen urednik i autor, književnik Željko Ivanković, urednik fotografije Mladenko Marijanović i u ime nakladnika Anto Jelić, zamjenik predsjednika vareške podružnice HKD-a Napredak. Prisutnima se obratio i domaćin predstavljanja, ravnatelj Matice Mijo Marić

 Tekst: Diana Šimurina-Šoufek

Fotografije: Snježana Radoš

Divot-izdanje „Vareš i vareški kraj kroz stoljeća”, prva monografija o tom brdskom srednjobosanskom gradu i rudom bogatom kraju  predstavljena je 14. studenoga u Hrvatskoj matici iseljenika. O knjizi je govorio književnik Željko Ivanković, urednik knjige i autor teksta, urednik fotografije Mladenko Marijanović i u ime nakladnika Anto Jelić, zamjenik predsjednika vareške podružnice HKD-a Napredak. Također, prisutnima se obratio i domaćin predstavljanja, ravnatelj Matice Mijo Marić.

– Ovom doista veličanstvenom knjigom – bogatoga sadržaja i magične likovnosti – autorski tim Željka Ivankovića oživotvorio je dušu Vareša – i u radosti i u tjeskobi – u nadi ljudskoga života, vidljivoj u onoj jednostavnoj Andrićevoj devizi „da je čovjek dužan svome zavičaju“. Ova je knjiga više od zavičajne monografije, ona je raskošni pisani spomenik od najstarijih do suvremenih naraštaja kroničara Vareša u svim granama ljudske djelatnosti – od metalurgije do književnosti. 

U 65 tematskih cjelina s nadahnutim epilogom opisani su dominantni kulturni, povijesni i gospodarski izazovi Vareša i njegove prirodne ljepote, zaključio je Matičin ravnatelj Mijo Marić obraćajući se publici i gostima.

Predstavljanju su, uz brojne zagrebačke i domaće Vareške i Varešake nazočili: izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske gospodina Andreja Plenkovića i zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Dario Magdić; predsjednik zagrebačke Gradske skupštine prof. dr. sc. Drago Prgomet, izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Toni Biluš, koordinator zagrebačke promocije akademik Anto Markotić, voditelj Službe za pravni položaj, kulturu i obrazovanje Hrvata u BiH u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH Ivan Zeba te prvi urednik hrvatskog lista Bobovac Čedomir Jelić, čija se proslava 300. broj upravo sprema.

Monografija na gotovo 400 stranica, popraćenih s više od 600 fotografija i ilustracija i odgovarajućim znanstvenim aparatom, obogaćena je i dodatkom – Leksikonom uglednih Varešana koji je priredio Vladimir Ruf. Zagrebačka promocija, nakon kolovoške premijere u Varešu, održala se pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Vodila ju je, s puno mara, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo i urednica Matičina ljetopisa Vesna Kukavica.

Spomen Vareša star je oko 550 godina, a ipak, navodi urednik monografije, vareški kraj s Dabravinama, Zvjezdangradom, Bobovcem, Perunom, Borovicom, Dubošticom, Jelaškama, Oćevijom, Brgulama ispisuje povijest dugu dva tisućljeća. Na jednom mjestu su tako sabrani, i ukoričeni, svi zapisi i spoznaje generacija istraživača kao što su Radimsky, Sergejevski, Kreševljaković, Filipović, Bešlagić, Basler, Anđelić, Đaković, Mikolji, Džaja…, kao i Benić, Batinić, Katzer, Ćorović, Protić, Palavestra, Zirdum, Bugarski… ili, pak, Varešani kao što su Žuljić, Gavran, Tokmačić, Matić, Mlivončić. 

O takvoj su knjizi, naime, dosada sanjale generacije Varešana, pa je i općinska vlast, u razdoblju od 1966. do 1978., u barem tri navrata, pokušavala izdati, iako bezuspješno. To je, nakon četverogodišnjega rada, uspjelo izdavaču – vareškoj podružnici HKD „Napredak“. Respektabilnu uredničku ekipu, uz već spomenute, činili su i Mladen Divković, dizajner i likovno-tehnički i grafički urednik  te Jelena Jurić, lektorica i redaktorica.

O knjizi kao ‘dragocjenom spomeniku i memorabiliji ‘znalački je pisao, nažalost zbog unaprijed preuzetih obveza odsutni ali najavljeni promotor, književnik Miljenko Jergović, kazavši kako je i ova, kao i svaka dobra i već pomalo starinska zavičajna monografija, puna anegdotalnih zanimljivosti, antropoloških i povijesnih bizarnosti, ali i izvanrednog, rijetko viđenog vizualnog materijala. Tu je, rekao je, i kratki, vrlo instruktivni pregled Vareša u književnosti i umjetnosti, te, na samom kraju, mali leksikon vareških uglednika, od fra Matije Divkovića i fra Filipa Lastrića, preko Novaka Simića i Mila Cipre, do glumca Bore Stjepanovića, pravoslavnog vladike Grigorija, književnice Aleksandre Kardum, profesorice Mirjane Kasapović. 

Iznenadi se čovjek tko je sve iz ili od Vareša. Jergović, među inim, poručuje kako Ivanković uravnoteženo piše o vareškom kraju kao jednom od katoličkih središta Bosne, o procesu islamizacije, o doseljavanju pravoslavaca iz istočne Hercegovine i Crne Gore nakon što je Eugen Savojski krajem sedamnaestog stoljeća poharao i opustošio Bosnu, i o okolnostima stvaranja one kulturne i nacionalne strukture kakvu prepoznajemo u dvadesetom stoljeću. Lijepo bi bilo kad bi, kao što je to običaj u bogatijim i razvijenijim kulturama, zaključuje, bila objavljena i u standardnom knjiškom formatu, bez ilustracija ili s krajnje reduciranim fotomaterijalom. Monografije, naime, služe za listanje. Jergovičevu recenziju pročitala je studentica Mihaela Lekić, moderatorica ljetošnjeg vareškog predstavljanja monografije.

Ukratko, promotori i brojna nazočna publika bez sumnje se slažu u ocjeni kako je predstavljena monografija namijenjena onima koji Vareš vole i znaju, ali još više onima koji ga žele upoznati, razumjeti, zapamtiti i zavoljeti.

Završila 3. sjednica drugog saziva Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH

Članovi savjeta raspravljali su o izazovima na kojima je potrebno zajednički raditi kako bi se poboljšao status Hrvata u inozemstvu i učvrstio njihov odnos s domovinom

https://hrvatiizvanrh.gov.hr/vijesti/zavrsila-3-sjednica-drugog-saziva-savjeta-vlade-za-hrvate-izvan-rh/4616

U Varaždinu je u nedjelju, 10. studenoga 2019., završila sjednica Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Tijekom tri dana članovi savjeta – izabrani predstavnici hrvatskih zajednica diljem svijeta i predstavnici nadležnih državnih institucija, kroz konstruktivni dijalog raspravljali su o izazovima na kojima je potrebno zajednički raditi, identificirali pitanja koja je potrebno rješavati kako bi se poboljšao status Hrvata koji žive u inozemstvu, ali i učvrstio njihov odnos s domovinom.

Kroz četiri panel rasprave posebno su obrađene teme glasovanja Hrvata izvan Republike Hrvatske, očuvanje hrvatskog jezika i kulture Hrvata, položaj i status Hrvata izvan Bosne i Hercegovine i suradnja s HRT-om, odnosno program za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Razgovaralo se o iskoracima i pomacima, čemu je doprinjela angažiranost svih članova Savjeta. Da odnosi između Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske nikad nisu bili bolji složili su se predstavnici svih skupina Hrvata koji žive izvan naših granica: Hrvata u Bosni i Hercegovini, nacionalne manjine u 12 europskih država te hrvatskog iseljeništva. Zahvalili su Vladi predsjednika Plenkovića na sluhu i razumijevanju za njih što je dovelo do preokreta u odnosima s iseljeništvom i osjetnih pozitivnih pomaka.

Predstavnici hrvatskih zajednica posebno su pohvalili izmjene zakona koje su iseljenicima olakšale dobivanje hrvatskog državljanstva. „To je ogroman prvi korak i drago nam je da je to ostvareno jer puno Hrvata diljem svijeta još nema hrvatsko državljanstvo, što je šokantno u 2019. godini. S izmjenama zakona konačno imamo alat i sljedeće dvije godine trebali bi što više promovirati u našim zajednicama važnost ovih izmjena i važnost stjecanja državljanstva. Na nama je da guramo važnost toga i damo svu potporu Vladi da se konačno stvori konsenzus na hrvatskoj političkoj sceni za davanje punog prava glasa Hrvatima u inozemstvu. Ako želimo da se nešto pokrene mi moramo biti aktivni u našim zajednicama“, poručio je predsjednik Savjeta Ivan Grbešić članovima.

“Vjerujem da će izmjene zakona biti dodatni poticaj Hrvatima i potomcima Hrvata da doista uzimaju hrvatsko državljanstvo i time stječu prvu i najsnažniju temeljnu vezu s domovinom koja će im omogućiti sve drugo - od poslovanja, školovanja, života i povratka, a vjerujem i jednog dana prava glasovanja koje će biti utemeljeno na nekakvim drugim konceptima, rekao je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas. „Kroz ovakav otvoreni i jasni dijalog, pokazali smo da se prepoznajemo te da imamo kontinuitet kojim vraćamo povjerenje. Svi smo mi na istoj strani, pripadnici jednog naroda koji dijeli iste vrijednosti koje trebamo vratiti među nas. Kroz suradnju moramo osigurati da se svaki Hrvat osjeća ravnopravnim pripadnikom svog naroda i razvija dublju povezanost s Hrvatskom. Naš je cilj osigurati da svi Hrvati, gdje god se u svijetu nalazili, ostanu ujedinjeni u želji za napretkom cjelokupnog hrvatskog naroda“, naglasio je državni tajnik Milas. „Na svima nama je da širimo pozitivnu sliku o Hrvatskoj, da potičemo ulaganja i štitimo položaj Hrvata jer upravo tako promičemo Hrvatsku onakvu kakva jest, država velikog potencijala i vrijednih ljudi“, poručio je na kraju.

Članovi Savjeta Vlade na prijemu kod gradonačelnika Varaždina

Članovi Savjeta Vlade na prijemu kod gradonačelnika Varaždina
https://hrvatiizvanrh.gov.hr/vijesti/clanovi-savjeta-vlade-na-prijemu-kod-gradonacelnika-varazdina/4614

Nakon prijema kod gradonačelnika Čehoka, članovima Savjeta Vlade Republike Hrvatske koji zasjedaju u Varaždinu na večeri dobrodošlice pridružila se predsjednica Republike Hrvatske
U Varaždinu je danas započela Treća sjednica drugog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Članove Savjeta u večernjim satima u Gradskoj vijećnici primio je gradonačelnik Ivan Čehok. Uz članove Savjeta - predstavnike Hrvata iz cijelog svijeta, na čelu s predsjednikom Savjeta Ivanom Grbešićem, prijemu je nazočio i državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

Gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok poželio je dobrodošlicu članovima Savjeta i upoznao ih sa poviješću baroknog grada. „Puno je istaknutih iseljenika podrijetlom iz Varaždina koji su zainteresirani za suradnju i ulaganje. Sada ćemo uspostaviti kontakte  i nastojat ćemo ih ojačati kako bismo stvorili most za naše poduzetnike i mlade ljude“ poručio je gradonačelnik, naglasivši kako je počašćen da su predstavnici Hrvata izvan Republike Hrvatske odlučili izabrati upravo Varaždin za održavanje svoje sjednice.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas zahvalio je na toploj dobrodošlici u Varaždin. Podsjetio je kako je upravo iz Varaždina puno hrvatskih branitelja otišlo u Domovinski rat na sva bojišta, osobito u Vukovar. „Varaždin kao nekadašnji glavni grad doista ima te odlike, to srce i tu duboku povijest zbog koje smo danas ovdje. No, prije svega došli smo ovdje da vidimo kako je Varaždin jedan od predvodnika uspješne Hrvatske.“

Predsjednik Savjeta Vlade Ivan Grbešić zahvalio je gradonačelniku na gostoprimstvu u ime svih članova Savjeta. „Koliko god nam je važno da obavimo svoje zadatke, toliko je važno i da vidimo razne dijelove Republike Hrvatske. Mi smo veleposlanici naše domovine. Iako nemamo titulu, kroz naše zajednice promoviramo Hrvatsku diljem svijeta“, poručio je Grbešić.

Članovi Savjeta imali su prilike vidjeti smjenu gradske straže ispred Gradske vijećnice te obići, u organiziciji Turističke zajednice Grada Varaždina, znamenitosti ovog povijesnog grada. U večernjim satima održana je večera dobrodošlice kojoj je nazočila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović. „Vi niste samo naša iseljena narodna obitelj i strateška ekonomska snaga. Uz naše znanstvenike, sportaše, umjetnike i ostale, vi ste najbolji promotori naše domovine u svijetu. Vi ste naš ponos, jedan od najvažniji dijelova u mozaiku napredne, bolje Hrvatske u svijetu. Ne zaboravite kako su ove veze  koje sada stvaramo zalog budućnosti, čvrstog i neraskidivog zajedništva svih Hrvata“, poručila je predsjednica u svom obraćanju.

Por las calles de Buenos Aires...

Promocija knjige Đure Vidmarovića u Hrvatskoj matici iseljenika

Promocija knjige Đure Vidmarovića u Hrvatskoj matici iseljenika

Oživljena baština najznačajnijega hrvatskoga pjesnika Mađarske

Prisutnima su se obratili Matičin ravnatelj Mijo Marić, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te priređivač Đuro Vidmarović. O djelu su govorile kroatologinja prof. dr. sc. Sanja Vulić, a u ime nakladnika Acumen d.o.o. književnica i urednica izdanja Božica Brkan

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek

 Fotografije: Miljenko Brezak  

Knjiga Josipa Gujaša Đuretina Mene su ljepote ostavile, priređivača Đure Vidmarovića, predstavljena je 5. studenoga u Hrvatskoj matici  Iseljenika. Uvod i intermezza u ovu svečanost knjige, nadahnutom interpretacijom Gujaševih stihova, dala je dramska umjetnica Biserka Ipša. Prisutnima su se, osim Matičina ravnatelja Mije Marića, obratili i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te priređivač, predsjednik DHK Đuro Vidmarović. O djelu su govorile kroatologinja prof. dr. sc. Sanja Vulić, a u ime nakladnika Acumen d.o.o. književnica i urednica izdanja Božica Brkan. Promociju je znalački vodila Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo i dugogodišnja urednica Matičina ljetopisa Hrvatski iseljenički zbornik.

Matičinoj promociji prisustvovali su Anita Györei, zamjenica veleposlanika Republike Mađarske Nj. E. Józsefa Zoltána Magyara i János Dezső, savjetnik u veleposlanstvu Republike Mađarske, kao i glasnogovornik Hrvata u mađarskom Parlamentu Jozo Solga. Diplomatski klub zastupao je dr. sc. Smiljan Šimac s više članova toga uglednoga kluba, a pripadnike hrvatske manjine u Mađarskoj predstavljala su braća Blažetin, unuci Stipana Blažetina, koji studiraju u Zagrebu. Također, predstavljanju su nazočile Morana Amulić, viša stručna savjetnica u Službi za knjigu i nakladništvo, izaslanica ministrice kulture, dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica NSK u Zagrebu, izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Maja Petrić, stručna savjetnica za izdavačku djelatnost i Milan Kovač, predsjednik UO HMI.  Nazočila joj je i državna tajnica Zdravka Bušić, a u ime državnoga tajnika Zvonka Milasa iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH predstavljanju su prisustvovali dr.sc. Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja nacionalne hrvatske manjine u inozemstvu i Dubravka Severinski, načelnica Sektora za pravni položaj, kulturu i obrazovanje Hrvata izvan RH.

Četiri je desetljeća Đuro Vidmarović istraživao opus pjesnika i povjesničara Hrvata u Mađarskoj, profesora budimpeštanske gimnazije i objavio opsežno djelo naslovljena po stihu iz njegove predsmrtne pjesme. Knjigu je podijelio u dvije cjeline. U prvoj Vidmarović na književno-teorijskoj razini analizira Gujaševu nedovoljno poznatu poetsku ostavštinu i znanstvene interese vezane uz vlastiti manjinski identitet aktualiziran u doktorskoj disertaciji. Spomenimo suradnju s književnikom Milivojem Slavičekom te arhivsku i filološku građu koju je priređivaču ustupila pokojna Gujaševa supruga Vera Grunčić. Drugi dio knjige donosi ranije i sada prvi put objavljene pjesme, izvorne i transkribirane. Recenzentice i promotorice prof. dr. sc. Sanja Vulić i Božica Brkan, uz ino, knjigu smatraju nedvojbenim prinosom književno-teorijskoj literaturi posvećenoj vodećem hrvatskom pjesniku u Mađarskoj sredine 20. stoljeća, širenju spoznaje o raširenosti i uporabi lokalnih govora s obje strane granice u to doba i opravdanu želju za ubaštinjenjem Gujaševa djela u hrvatsku književnost.

Izlazak knjige sabranih djela Josipa Gujaša Đuretina (1936. - 1976.), priređivača Vidmarovića, ove su godine financijski poduprli  Ministarstvo kulture RH i Hrvatska matica iseljenika. Na taj način sačuvan je život i djelo tog hrvatskoga intelektualca rođenoga 1936. u Gornjim Martincima. Đuretin je ustvari obiteljski nadimak po djedovu imena Đuro, Đureta. Gujaš studira u Segedinu pa u Pečuhu i na kraju u Pešti povijest i hrvatski jezik s jugoslavenskim književnostima. Diplomira 1961., a u dobi od 29 godina i doktorira na Sveučilištu u Budimpešti disertacijom „Politika nasilne asimilacije u Evropi i Mađarskoj (Pomađarivanje u županijama Somogy i Zala — Međimurje) i nacionalna obrana Mađara u Slavoniji za vrijeme dualizma“. Iz nje je u Hrvatskoj objavio dvije cjeline: u Kolu MH 1967. u br. 6. i u Historijskom zborniku (1970 - 71). Radi kao profesor na hrvatsko-srpskoj gimnaziji u Budimpešti, ali obolijeva i 1971. odlazi u invalidsku mirovinu. Preminuo je teško bolestan, siromašan i bez posla u četrdesetoj godini života.

Priređivač Đuro Vidmarović hrvatski je pjesnik, književni povjesničar, kritičar i prevoditelj. Objavio je više pjesničke zbirki. Njegov interes za književnu povijest hrvatskih nacionalnih manjina u europskim zemljama iznjedrio je više stotina prikaza, članaka i studija u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Mađarskoj, Austriji i Izraelu, kao i nekoliko osobito vrijednih knjiga iste tematike.

Po svom talentu, rezimirao je Vidmarović, pjesničkom senzibilitetu i posebno književnom obrazovanju Gujaš se odvojio od ostalih narodnosnih pjesnika. Svojim stvaralaštvom postao je predvodnik u borbi za prihvaćanje suvremenih književnih tijekova, za potpunu autonomiju književnog rada, za pisanje bez straha i ograničenja. Bio je svjestan da narodnosno pjesništvo stagnira u nekoj svojoj historijskoj čahuri, da zaostaje za suvremenim tijekovima, kako mađarske, tako i jugoslavenske poezije. Ukratko, teoretičari književnosti Hrvata u Mađarskoj njegovo pjesništvo smatraju najznačajnijom pojavom od 1918. godine do danas. 

U antologiji U kolo, objavljenoj prije točno pola stoljeća u Mađarskoj, zastupljen je s 24 pjesme od kojih će veći dio ući u Gujaševu postumno objavljenu zbirku pjesama „Povratak u Podravinu“ (1977), inače prvu objelodanjenu knjigu u književnosti Hrvata u Mađarskoj. Kažimo i to da je književniku Vidmaroviću ova knjiga vrhunac samopregalačkog rada na inkomporiranju rasute europske baštine u našu književnost. Svoju veliku radost zbog izlaska knjige Vidmarović je podijelio s prisutnim kolegama diplomatima, književnicima, političarima i svim prijateljima okupljenima u zagrebačko kišno predvečerje u Matici najavivši novo predstavljanje knjige uskoro i u Mađarskoj.

Prilog: Izbor poezije Josipa Gujaša Đuretiina:

AKORDI O HRVATSKOJ  

II     

Kroz plodna polja 
Mađarske
voz juri
prema jugu 
zelena polja 
se njišu
u nedoglednosti života 
samo se crveni makovi 
crvenom bojom svojom 
otimaju
od asimilacije
zelenog žita
Kroz plodna polja Mađarske
voz juri
prema jugu
sela se nižu
jedno za drugim 
Potištena stolećima 
Gradove
ostavljamo redom
Nebo nad nama
kroz oblačnu mrenu 
gleda na zemlju
gleda Mađarsku
svu u zelenilu
svu u nadi
i čudi se meni
što posebnim svetom živim 
čudi se jako 
što se tome svetu 
tako raskošnom 
samo hladno divim 
Kroz plava polja 
Mađarske 

voz juri prema jugu 
i samo mi se čudi 
oduševljenje očekuje 
a ne zna 
da ja u svom snu 
nosim samo 
Hrvatsku 

Žute naranče 

Sokove žutih naranča
već danima imam u ustima 

i pričinja mi se: 

kao da su južni krajevi poslali ovamo
svoje podneblje 

Pečuj, 1966.   

Jabuke  

jedemo jabuke
(po glavi po jednu) 
ja i žena
jabuke iz vinograda 
sa izleta
simbolične jabuke: 

sećam se Adama i Eve 
i Edena 

kao da je nova ars poetica  

Pročišćen
Blistav da budem 

Jezik mi treba kao kristal: 
kao prizma što zaslepljuje: 

da se sviđam,
da me cene 

kada mi već moje misli odbaciše 

Bp, dec. 1966. 

bez naslova 

Kad ću biti opet opijen 
duhom 
dosadna je ova krčma 
čama 

duša moja u kutu plače: 

sama

minijature  

I 

Kad sam pošao ulicom 
iskočile sobe pred zidove 
da me vide 

II 

u snu sam išao među voćke 
da budem plod
probudio sam se i saznao 
da nisam stigao nikud 

Jesu li zaboravili  

Jesu li zaboravili
da je bog poslao na njih potop
da su ih lomačama hteli uništiti
da li im još nikada nije jasno
da pred sobom imaju samo dve alternative: 

ili će biti zaista ljudi ili će
kao zveri
zverski nestati 

dec. 1966. Bp. 

beli snežni bregovi  

beli snežni bregovi 
ja o vama sanjam 
beli što ste uspeli biti 
ja vam se klanjam 

minijatura

cvatu trešnje 
osećam miris: 

u hladnim rukama 

braći iseljenicima  

svojoj braći
iza nepremostivih 
morskih pučina
danas šaljem paket reči 

pod nebodere i na kanadske brodove 
jednu nevidljivu nit šaljem 

avionom da put bude kraći 

svojoj nikad neviđenoj braći 
šaljem stisak ruku
iz srca ispaljen 

nevidljivu poruku u svemirskoj lađi 

Odvijana Podravina 

Bela mesečina 
u čaši vina 

Pobegla krčmarica 
Iz snenog vrbika 

Čarda i topole 
Dijamanti mojih zenica 

Bicikl stari
Po pustim stazama plače 

Uši mi ostahu
Bez zimskih priča 

Muči i grize
Odvijana Podravina 

moje blago  

imam gorčinu sto puta pobeđenog 
imam gorčinu što traje do smrti 
ne pobeđenu od nikoga 

golubica 

htela je do mene kroz prozor 
rešetka je ne pusti
može do mene kroz veliku kapiju 
u određeno vreme

Jedno odsustvo iz bolnice  

jedno malo odsustvo 
žličica meda 

jedno malo odsustvo 
dva dana u drugoj sferi 

jedno malo odsustvo
jedno malo prisustvo u životu 

kao da spremaju golgotu  

neka kao priprema 
neki kao planovi 

za novo krunjenje 

već se sabiru povorke
i zluradost već porođena 

tolika gnezda
u nadama oživela 

vruć pesak posiplju 
za pod tabane 

neka kao priprema 
neki kao planovi 

da navale svi na jednoga 

1967. 

dr. Josip Gujaš-Džuretin profesor  

Naličje jedne noći

3 

Ruše hrasta prljavim sekirama 
Gnjev
Ne može se dozvoliti
Pitamo se 
Tko su te zaklonjene osobe 
što patuljke šalju: 

oboriti plemenito stablo 

2019 11 06

Oživljena baština najznačajnijega hrvatskoga pjesnika Mađarske

Oživljena baština najznačajnijega hrvatskoga pjesnika Mađarske

Prisutnima su se obratili Matičin ravnatelj Mijo Marić, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te priređivač Đuro Vidmarović. O djelu su govorile kroatologinja prof. dr. sc. Sanja Vulić, a u ime nakladnika Acumen d.o.o. književnica i urednica izdanja Božica Brkan

Knjiga Josipa Gujaša Đuretina Mene su ljepote ostavile, priređivača Đure Vidmarovića, predstavljena je 5. studenoga u Hrvatskoj matici  Iseljenika. Uvod i intermezza u ovu svečanost knjige, nadahnutom interpretacijom Gujaševih stihova, dala je dramska umjetnica Biserka Ipša. Prisutnima su se, osim Matičina ravnatelja Mije Marića, obratili i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te priređivač, predsjednik DHK Đuro Vidmarović. O djelu su govorile kroatologinja prof. dr. sc. Sanja Vulić, a u ime nakladnika Acumen d.o.o. književnica i urednica izdanja Božica Brkan. Promociju je znalački vodila Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo i dugogodišnja urednica Matičina ljetopisa Hrvatski iseljenički zbornik.

Matičinoj promociji prisustvovali su Anita Györei, zamjenica veleposlanika Republike Mađarske Nj. E. Józsefa Zoltána Magyara i János Dezső, savjetnik u veleposlanstvu Republike Mađarske, kao i glasnogovornik Hrvata u mađarskom Parlamentu Jozo Solga. Diplomatski klub zastupao je dr. sc. Smiljan Šimac s više članova toga uglednoga kluba, a pripadnike hrvatske manjine u Mađarskoj predstavljala su braća Blažetin, unuci Stipana Blažetina, koji studiraju u Zagrebu. Također, predstavljanju su nazočile Morana Amulić, viša stručna savjetnica u Službi za knjigu i nakladništvo, izaslanica ministrice kulture, dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica NSK u Zagrebu, izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Maja Petrić, stručna savjetnica za izdavačku djelatnost i Milan Kovač, predsjednik UO HMI.  Nazočila joj je i državna tajnica Zdravka Bušić, a u ime državnoga tajnika Zvonka Milasa iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH predstavljanju su prisustvovali dr.sc. Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja nacionalne hrvatske manjine u inozemstvu i Dubravka Severinski, načelnica Sektora za pravni položaj, kulturu i obrazovanje Hrvata izvan RH.

Četiri je desetljeća Đuro Vidmarović istraživao opus pjesnika i povjesničara Hrvata u Mađarskoj, profesora budimpeštanske gimnazije i objavio opsežno djelo naslovljena po stihu iz njegove predsmrtne pjesme. Knjigu je podijelio u dvije cjeline. U prvoj Vidmarović na književno-teorijskoj razini analizira Gujaševu nedovoljno poznatu poetsku ostavštinu i znanstvene interese vezane uz vlastiti manjinski identitet aktualiziran u doktorskoj disertaciji. Spomenimo suradnju s književnikom Milivojem Slavičekom te arhivsku i filološku građu koju je priređivaču ustupila pokojna Gujaševa supruga Vera Grunčić. Drugi dio knjige donosi ranije i sada prvi put objavljene pjesme, izvorne i transkribirane. Recenzentice i promotorice prof. dr. sc. Sanja Vulić i Božica Brkan, uz ino, knjigu smatraju nedvojbenim prinosom književno-teorijskoj literaturi posvećenoj vodećem hrvatskom pjesniku u Mađarskoj sredine 20. stoljeća, širenju spoznaje o raširenosti i uporabi lokalnih govora s obje strane granice u to doba i opravdanu želju za ubaštinjenjem Gujaševa djela u hrvatsku književnost.

Izlazak knjige sabranih djela Josipa Gujaša Đuretina (1936. - 1976.), priređivača Vidmarovića, ove su godine financijski poduprli  Ministarstvo kulture RH i Hrvatska matica iseljenika. Na taj način sačuvan je život i djelo tog hrvatskoga intelektualca rođenoga 1936. u Gornjim Martincima. Đuretin je ustvari obiteljski nadimak po djedovu imena Đuro, Đureta. Gujaš studira u Segedinu pa u Pečuhu i na kraju u Pešti povijest i hrvatski jezik s jugoslavenskim književnostima. Diplomira 1961., a u dobi od 29 godina i doktorira na Sveučilištu u Budimpešti disertacijom „Politika nasilne asimilacije u Evropi i Mađarskoj (Pomađarivanje u županijama Somogy i Zala — Međimurje) i nacionalna obrana Mađara u Slavoniji za vrijeme dualizma“. Iz nje je u Hrvatskoj objavio dvije cjeline: u Kolu MH 1967. u br. 6. i u Historijskom zborniku (1970 - 71). Radi kao profesor na hrvatsko-srpskoj gimnaziji u Budimpešti, ali obolijeva i 1971. odlazi u invalidsku mirovinu. Preminuo je teško bolestan, siromašan i bez posla u četrdesetoj godini života.

Priređivač Đuro Vidmarović hrvatski je pjesnik, književni povjesničar, kritičar i prevoditelj. Objavio je više pjesničke zbirki. Njegov interes za književnu povijest hrvatskih nacionalnih manjina u europskim zemljama iznjedrio je više stotina prikaza, članaka i studija u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Mađarskoj, Austriji i Izraelu, kao i nekoliko osobito vrijednih knjiga iste tematike.

Po svom talentu, rezimirao je Vidmarović, pjesničkom senzibilitetu i posebno književnom obrazovanju Gujaš se odvojio od ostalih narodnosnih pjesnika. Svojim stvaralaštvom postao je predvodnik u borbi za prihvaćanje suvremenih književnih tijekova, za potpunu autonomiju književnog rada, za pisanje bez straha i ograničenja. Bio je svjestan da narodnosno pjesništvo stagnira u nekoj svojoj historijskoj čahuri, da zaostaje za suvremenim tijekovima, kako mađarske, tako i jugoslavenske poezije. 

Ukratko, teoretičari književnosti Hrvata u Mađarskoj njegovo pjesništvo smatraju najznačajnijom pojavom od 1918. godine do danas. U antologiji U kolo, objavljenoj prije točno pola stoljeća u Mađarskoj, zastupljen je s 24 pjesme od kojih će veći dio ući u Gujaševu postumno objavljenu zbirku pjesama „Povratak u Podravinu“ (1977), inače prvu objelodanjenu knjigu u književnosti Hrvata u Mađarskoj. Kažimo i to da je književniku Vidmaroviću ova knjiga vrhunac samopregalačkog rada na inkomporiranju rasute europske baštine u našu književnost. Svoju veliku radost zbog izlaska knjige Vidmarović je podijelio s prisutnim kolegama diplomatima, književnicima, političarima i svim prijateljima okupljenima u zagrebačko kišno predvečerje u Matici najavivši novo predstavljanje knjige uskoro i u Mađarskoj.

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek

 Fotografije: Snježana Radoš

1

Promotori književnica Božica Brkan, glumica Biserka Ipša, priređivač i autor Đuro Vidmarović, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske dr. sc. Gordan Grlić Radman i kroatologinja prof. dr. sc. Sanja Vulić.

2.

Publika na promociji u prepunoj dvorani Hrvatske matice iseljenika

3.

Obraćanje ravnatelja HMI prof. Mije Marića

4

Govori ministar dr. sc. Gordan Grlić Radman

5

Naslovnica knjige:

Vidmarović, Đuro: Josip Gujaš  Đuretin: Mene su ljepote ostavile, Acumen d.o.o., Zagreb, 2019, 320 str.